„MERHAMETOVIH“ 105 GODINA DOBRO?INSTVA

U petak 2. februara, HO „Merhamet“ MDD obilježava 105. godišnjicu od osnivanja. Rijetke su organizacije na Balkanu i šire koje se mogu pohvaliti ovako dugom tradicijom, a, kako je jednom kazao nekadašnji premijer Republike Turske Ahmet Davutoglu, „Merhamet“ je stariji od mnogih država. I to je, zaista, tako. Povodom velikog jubileja „Merhameta“, u Sarajevskoj vije?nici ?e se 2. februara održati Sve?ana akademija na kojoj ?e se, u prisustvu zna?ajnih brojnih gostiju iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, ukazati na zna?aj „Merhameta“ i njegove 105 godina duge misije dobro?instva.   

A, sve je po?elo daleke 1913. godine. Neposredno pred Prvi svjetski rat, u kriti?nom vremenu po BiH i bošnja?ki narod, formirano je Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet“. Teško raslojavanje i siromašenjeu tom periodu bio je povod tadašnjim najuglednijim Sarajlijama da se angažiraju na pomaganju socijalno najugroženijih sugra?ana i da sprije?e sve u?estalije prosja?enje. S tim nijetom stvoren je „Merhamet“.

Na XVI redovnoj sjednici muslimanskog zanatlijskog udruženja „Hurijet“, koja je održana u avgustu 1912. godine, predsjednik tog udruženja Avdaga Kulovi? obavijestio je prisutne o akciji popisivanja siromašnih i neopskrbljenih ?lanova islamske zajednice, s ciljem osnivanja prosja?kog fonda, kao prvog jezgra dobrotvorne aktivnosti imu?nih gra?ana.

Proglas za narod

Na inicijativu tadašnjeg Upravnog odbora društva „Hurijet“, 26. avgusta 1912. godine, održana je osniva?ka konferencija Prosja?kog fonda na kojoj je pro?itan „proglas za narod“ u kojem se gra?ani Sarajevapozivaju na u?lanjenje u fond. Avdaga Kulovi?, koji je bio i predvodnik ove akcije, zajedno je sa Muhamedagom Madžarevi?em preuzeo obavezu da pozove osmoricu uglednih gra?ana koji ?e potpisati proglas.

Nešto kasnije, ponovo je inicirano osnivanje posebnog udruženja pod nazivom „Sadaka“, a Hasan ef. Torli? zadužen je da preradi dotadašnja pravila i da ih dostavi na uvid ?lanovima odbora. Ta su pravila kasnije jednoglasno prihva?ena. Zanimljivo je da se u jednom razdoblju formiranja prosja?kog fonda ?esto spominjao i naziv „Utjeha“. Taj naziv se, ustvari, spominjao u vezi sa osnivanjem posebnog udruženja „sa dobrotvornom srhom“. Nažalost, nema podrobnijih podataka o tome ?ijom je zaslugom muslimansko dobrotvorno društvo dobilo ime „Merhamet“.

Kada su okon?ane sve pripreme za glavnu osniva?ku skupštinu, privremeni osniva?ki odbor, kojeg su ?inili Avdaga Kulovi? (predsjedavaju?i), i Hasan ef. Torli? (kao sekretar), podnio je vladinom povjereništvu molbu za odobrenje skupštinskih zaklju?aka. Vladino povjereništvo za grad Sarajevo dozvolio je osnivanje prvog muslimanskog dobrotvornog društva pod nazivom „Merhamet“, isklju?uju?i bilo koji oblik pomo?i ovom društvu. Tadašnje vlasti su ?ak raznim uvjetima otežavale osnivanje „Merhameta“.

Ukupna aktivnost „Merhameta“ ovisila je o dobroj volji i solidarnosti imu?nijih pojedinaca, pretežno iz redova bošnja?kih posjednika, uleme i poslovnih krugova. Ipak, nije izostao entuzijazam, pogotovo inicijatora i osniva?a Društva.

Na Glavnoj skupštini, održanoj ve? sljede?e 1914. godine, izabran je Upravni odbor: dr.Mehmed Spaho (predsjednik), dr. Mehmed Ze?evi? (sekretar) i ?lanovi: h. Mehmed Džemaludin ef. ?auševi?, Ibrahim Demirdži?, Uzeir h. Hasanovi?, Junuzaga Madžarevi?, Ibrahimaga Musakadija, Muhamedaga Ploski?, Ahmedaga Rami?, Mujaga Sudžuka, Server ef. Svrzo i Avdaga Šahinagi?.

Tadašnji reisu-l-ulema hadži Mehmed Džemaludin ef. ?auševi?, koji je nakon Mehmeda Spahe u dva navrata bio predsjednik „Merhameta“, i mnogi drugi ugledni intelektualci svakodnevno su upu?ivali poruke gra?anima da islam nalaže svakom muslimanu da pomaže siromašne ?lanove svoje zajednice. Ostat ?e upam?eno obra?anje Džemaludina ef. ?auševi?amuslimanskom stanovništvu Sarajeva prigodom osnivanja „Merhameta“:

„Pokažite me?usobno milosr?e, pa ?e vas Svevišnji obasuti svojom neizmjernom miloš?u. Na više mjesta u Kur'anu, a i u hadisi-šerifu, dokazuje se da islam i njegovi sljedbenici treba da budu na najvišem stepenu visine. Prema tome, trebalo bi da smo mi muslimani u ahlaku, trgovini, zanatima i me?usobnom pomaganju - ukratko - moralno i materijalno najbogatiji narod. Trebalo bi da nema me?u nama onoga što bi moglo baciti ljagu na uzvišeni islam. Jest, to bi sve trebalo, ali nažalost puno pogreški imamo, koje bi na svaki na?in trebalo istrijebiti ako ho?emo da dokažemo da smo pripadnici uzvišene islamske vjere.

Me?u vidljivim našim pogreškama jedna je ta što ne pazimo na našu sirotinju, što puštamo muslimansku fukaru da se potuca svukud i da ocrnjuje ponos islama. Mi u?imo da svaka veli?anstvenost pripada Bogu, Pejgamberu i pravovjernim muminima. Mi znamo da siromaštvo može dovesti do najgadnijih posljedica. Dakle, ako ho?emo ?ast i ponos ehli Imana da sa?uvamo, ako želimo predusresti najvažnije posljedice siromaštva, moramo i dužni smo srediti pitanje fukare i sprije?iti rezalet, koji nam baca ljagu na naš uzvišeni islam. Mi smo ovo davno trebali u?initi, jer nam to nalaže naša vjera, ali eto i u ovom pitanju pretekli su nas drugi.

Svjesni muslimani u Sarajevu, shva?aju?i svoju vjersku dužnost i položaj koji ne dopušta da se ovo pitanje i nadalje zabacuje, sa 'nemelazum eto neka prose' osnovaše društvo 'Merhamet' i zatražiše od mene da ga preporu?im bra?i muslimanima - što evo ?inim: Bra?o muslimani! Neka vam je na srcu 'Merhamet', na jeziku merhamet, a i kad se džepa dotaknete sjetite se 'Merhamet' društva pomo?u kojeg ?emo - ako Bog da - otkloniti svaku neugodnost što dolazi zbog siromaštva - irhamu ... ve Ahsinu...“

Spre?avanje prosja?enja

U skladu sa ovakvom orjentacijom utvr?ena su i Pravila „Merhameta“ za spre?avanje prosja?enja i potpomaganje sirotinje u Sarajevu. U paragrafu 2. navodi se da je svrha udruženja da ukine prosja?enje me?u mislimanskom sirotinjom u gradu Sarajevu, „te ?e u tu svrhu društvo nastojati: 1. da po vremenu i materijalnoj snazi osnuje sirotinjski dom, u kojem ?e naši uto?išta oni starci i stare muslimanske žene koji su neobskrbljeni i za svaki rad nesposobni; 2. da pruži materijalnu pomo? neobskrbljenim i za rad nesposobnim mislimanima i muslimankama, kao i nejakoj djeci muslimanske vjere; 3. da traži zarade muslimanima i muslimankama i da ih smješta na razne radove i time im pruži priliku boljeg i ?asnijeg na?ina života, nego je onaj od samog prosja?enja; 4. da samostalno ili u sporazumu s drugim humanim islamskim institucijama namješta nezaposlenu islamsku mladež, prije negoli bi se na prosja?enje dala, na razne trgovine i zanate; 5. uop?e sve u?initi da bi se prosja?enje me?u muslimanima ukinulo... i 6. da može u gornju svrhu samostalno osnivati i prikladno privredno preduze?e“.

Godine 1928. održana je glavna skupština „Merhameta“ na kojoj su izmijenjena pravila, formiran osmo?lani odbor u svrhu osnivanja vlastitog privrednog preduze?a. Na toj sjednici je Avdaga Kulovi? i zvani?no proglašen osniva?em „Merhameta“. Legat merhum Servera ef. Svrze, poklonjen „Akciji za zaštitu morala“, uz njenu cjelokupnu imovinu pripao je „Merhametu“. Skupština je izrazila punu zahvalnost dugogodišnjem predsjedniku i pokrovitelju „Merhameta“, Mehmedu Džemaludinu ef. ?auševi?u, reis-ul-ulemi u mirovini. Predloženo je osnivanje založnog beskamatnog zavoda na akcije.

Podsje?amo na apel „Merhameta“ muslimanskom gra?anstvu Sarajeva koji je objavljen u Spomenici dvadesetogodišnjice opstanka i djelovanja Muslimanskog dobortvornog društva „Merhamet“, a koji potvr?uje zna?aj djelovanja „Merhameta“ u periodu o kojem govorimo. U tom apelu se, izme?u ostalog, kaže:

„Svakom je vrlo lako predstaviti kolika bi sramna praznina kroz ovo razdoblje bila da 'Merhamet' nije, na ponos i diku svjesnih sarajevskih muslimana opstojao, djelovao, pomagao, štitio, bdio, hranio, odijevao i zbrinjavao našu sirotinju. Zaista, propušteni kroz nastrožiju kritiku, uspjesi 'Merhameta' su nesumnjivi i veliki. Mi sarajevski muslimani zaista na svoj 'Merhamet' možemo biti ponosni, kad nam je jasno, šta je on u našem jadnom socijalnom životu zna?io. Možemo mirne duše re?i da smo, baš pomo?u 'Mehameta'... u?inili nešto za našu sirotinju, da se nismo potpuno oglušili o zapovijed uzvišenog Kelami-Kadima, koji traži izdašno pomaganje svojih bližnjih. Možemo kona?no re?i i to da smo osnutkom 'Merhameta' udarili osnovu jednom ja?em islamskom pokretu, pokretu bratstva, svijesti i razumijevanja socijalnih potreba, kojem ?e biti poglaviti ciljevi kulturna i ekonomska skrb za sve ?lanove naše islamske zajednice, kojem ?e biti svrha uklanjanje svih ekonomskih nevolja koje prije?e pojedinog našeg brata i našu sestru da slobodno kro?e putem svog punog individualnog razvitka i ekonomskog blagostanja...

'Merhamet', koji je kroz svo vrijeme svog opstanka bio samo islamski i isklju?ivo dobrotvoran i koji je uspio uvijek i u svakoj prilici sa?uvati svoju punu samostalnost i apoliti?nost, uspio se odhrvati uticajima s bilo koje strane i uzdignuti svoje djelovanje do višeg pojma socijalnog rada me?u najbjednijim sarajevskim muslimanima. Ovo nitko 'Merhametu' ne može osporiti, a on na to može biti ponosan“.

 

Komunisti?ke sankcije

I Drugi svjetski rat je na le?a Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“ natovarioveliko breme, tešku neizvjesnost i nepoznanicu na koji na?in pomo?i rijekama izbjeglica koje su se slijevale prema Sarajevu, ali i domicilnom stanovništvu koje je ve? bilo iscrpljeno siromaštvom i neimaštinom u prethodnim godinama. Tako je „Merhamet“tokom Drugogsvjetskogratanajve?upažnjuposve?ivaozbrinjavanjumuhadžira (prognanika) isiro?adi.

„Merhamet“ je, kaorijetkokojaorganizacijautokuDrugogsvjetskograda,marljivopribavljaopodatkeoprognanomstanovništvusaokupiranihteritorija, jerjenatlucjelokupnebh.teritorijeimaorazgranatumrežumjesnihodbora.

Po završetku Drugog svjetskog rata, 1945. godine, BiH spadala me?u najopustošenije krajeve Jugoslavije. Godina 1945. donijela je radikalne promjene u društvu. Govore?i o tom periodu, dr. Senija Miliši?naglašava da su se muslimani našli u teškoj situaciji. Njih „nema“, svedeni su na vjersku skupinu, a dobro je poznat odnos komunista prema vjeri. „Merhamet“ se, tako?e, našao u posebno teškoj situaciji.Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade NRBiH donijelo je 23. februara 1946. godine odluku kojom je odobrena obnova rada „Merhameta“ u Sarajevu sa djelatnoš?u na cijeloj teritoriji NRBiH. Za svoju osnovnu djelatnost, proširenu urgentnim zahtjevima vlasti u zbrinjavanju ratne siro?adi, „Merhamet“ nije nailazio na posebnu podršku... Djelovanje 'Merhameta' u tom periodu bilo je bitno otežano“, piše dr. Senija Miliši?.

Nakon završetka rata komunisti?ke državne vlasti tražile su da se muhadžiri u što ve?em broju vra?aju u mjesta gdje su ranije živjeli. U tom pogledu, država je davala izvjesnu pomo?, ali je „Merhamet“ i u novim uslovima opet odigrao veliku ulogu, nabavljaju?i i gra?evinski materijal za potrebe obnove života u krajevima odakle su muhadžiri ranije izbegli. Dok je to „Merhamet“ radio, nove vlasti mu nisu pravile probleme. Me?utim, kada je rad vezan za vra?anja muhadžira na njihova imanja bio prili?no priveden kraju, vlasti su 1946. godine ukinule „Merhamet“. Imovina „Merhameta“ predana je novoosnovanom „Preporodu“, iako je, prema pravilima „Merhameta“, nakon prestanka njegovog rada trebala pre?i u Vakuf.

Do ukidanja je došlo kada je Glavni odbor „Merhameta“, na sjednici od 12. avgusta 1946. godine donio odluku o održavanju vanredne Skupštine 8. septembra s jednom ta?kom dnevnog reda: prestanak, odnosno fuzija Društva sa „Preporodom“.Tako je nastao, ni?im izazvan, višedecenijski vakuum u „Merhametovoj“ misiji dobro?instva, koji ?e biti prekinut tek nakon gotovo ?etiri i po decenije u politi?kim i društvenim okolnostima nastalim nakon višestrana?kih izbora 1990. godine.    

Obnova„Merhameta“

Nezaustavljiv proces okretanja to?ka historije donio je po?etkom 90-tih godina prošlog stolje?a nezapam?ena stradanja BiH i bošnja?kom narodu. Ponovo je naša zemlja, kao i mnogo puta u njenoj historiji, postala „moneta za potkusurivanje“, a bošnja?ki narod je, u periodu 1992.-1995., bio izložen najtežem egzodusu i genocidu koji se u samom srcu Evrope dešavao pred o?ima me?unarodne zajednice i pred kamerama najve?ih svjetskih medija.

Možda je upravo historija, ta neumoljiva „u?iteljica života“, htjela da se „Merhamet“, poput feniksa, ponovo uzdigne i oživi godinu dana prije po?etka agresije na BiH i teških stradanja, kako bi spremno do?ekao nemilosrdni rat i kako bi pomogao da se, koliko-toliko amortiziraju nezapam?ene patnje i neda?e koje ?e se iznenada obrušiti na nedužni bošnja?ki narod. Na pomolu je bio najteži ?in krvave balkanske drame režirane u Beogradu.

Tadašnji entuzijasti, ljudi koji su po?etkom 1991. godine ponovo udahnuli život „Merhametu“, nisu ni slutili šta ih ?eka u bliskoj budu?nosti, baš kao što to nije slutio ni bošnja?ki narod. Misiju „Merhameta“ su njegovi obnovitelji bili zamislili na druga?iji na?in, u druga?ijem ritmu i okolnostima. No, samo godinu dana kasnije, ona je poprimila sasvim druga?ije tokove.

Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ je neposredno pred agresiju na BiH, ali i tokom nje, uspjelo da uspostavi poprili?no dobru organizacionu mrežu širom BiH. „Merhametovi“ odbori i aktivisti su tokom rata i najtežeg egzodusa bošnja?kog naroda umnogome pomogli da se sprije?i humanitarna katastrofa širih razmjera.

Aktivisti „Merhameta“ su, veoma ?esto rizikuju?i svoj život, požrtvovano radili na obezbje?ivanju hrane, odje?e, obu?e, lijekova i smještaja za stotine hiljada prognanika i izbjeglica u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine koji su bili u potpunoj blokadi i u koje je u pojedinim periodima dolazak humanitarne pomo?i bio gotovo nemogu?, a zalihe su, dolaskom velikog broja izbjeglica i prognanika, za nekoliko mjeseci potrošene. Tako su se u veoma teškoj, nekada se ?inilo i bezizlaznoj situaciji, našli i domicilni gra?ani i izbjeglice i prognanici koji su, spašavaja?i glavu pred najezdom neprijateljske vojske, iz svojih domova otišli praznih ruku.   

Iako je humanitarna situacija u to vrijeme bila veoma teška, olakšavaju?a okolnost, više kao psihološki momenat kod ugroženih gra?ana i prognanika, bila je upravo ?injenica da postoji „Merhamet“, da ljudi znaju gdje ?e se obratiti za pomo? i da imaju nekakvo utošište.

S druge strane, „Merhamet“ se u to vrijeme suo?io sa okolnostima na koje niko, pa ni ljudi iz ove organizacije, nije ra?unao. Naime, prilikom obnavljanja rada „Merhameta“ zacrtani su bili sasvim druga?ija misija, ciljevi i djelatnost, rije?ju humanitarni rad u mirnodopskim uslovima. No, „Merhamet“ se u hodu ubrzano prestrojavao, organizirao i svoje aktivnosti prilago?avao novonastalim okolnostima. U tome mu je pomogao i veliki broj dobrovoljaca koji su se stavili na raspolaganje „Merhametu“.

 

Opasna avantura

U tom haoti?nom vremenu, svaki izlazak aktivista „Merhameta“ iz Sarajeva, Biha?a, Goražda, Jablanice, Konjica, Zenice, Tuzle, Banjaluke i drugih gradova, od kojih su mnogi u jednom periodu na svojoj teritoriji imali izbjeglica više od domicilnog stanovništva, bio je opasna avantura i nikada se nije znalo kada ?e se ko vratiti i ho?e li uopšte uspjeti dovu?i pomo? preko teritorija koju su kontrolirale snage bosanskih Srba i Hrvata.

Me?u aktivistima „Merhameta“ bili su vrlo odvažni ljudi i žene, svojevrsni heroji rata, zahvaljuju?i kojima nesre?a bošnja?kog stanovništva nije bila mnogo ve?a. Doduše, u to vrijeme, kao i danas, „Merhamet“ je pomagao svima, bez obzira na vjeru i naciju.

Bila je to ?asna misija „Merhameta“ tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je ova organizacija položila još jedan težak, ako ne i najteži historijski ispit u svom stogodišnjem bivstvovanju i kada je „Merhamet“ izrastao i stasao u jednu veliku i respektabilnu me?unarodnu humanitarnu organizaciju.

Brojni aktivisti su, u najopasnijim vremenima, pod najtežim mogu?im uvjetima i ?esto uz rizikovanje vlastitih života, stavljaju?i se na raspolaganje „Merhametu“, odnosno njegovim organizacionim jedinicama širom Bosne i Hercegovine i širom svijeta, pomogli ovoj humanitarnoj organizaciji da sa?uva dostojanstvo tada, u svakom pogledu, ugroženih gra?ana Bosne i Hercegovine.

Aktivisti „Merhameta“, prkosili su smrti, zdravom razumu, okolnostima koje su nekada teško objašnjive, ali i raznim vojskama i paravojskama koje su šestarile našom zemljom siju?i smrt, strah, najstrašnije patnje i stradanja nedužnih gra?ana. Nisu pretjerene ni tvrdnje onih koji su skloni kazati da je Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ umnogome doprinijelo biološkom opstanku Bošnjaka, ali i opstanku države Bosne i Hercegovine. Tamo gdje je bilo „Merhameta“, bilo je i života. No, o tome ?e historija kazati svoje.

Muslimansko dobrotvorno društvo “Merhamet”, kako smo kazali na po?etku, 2. februara 2018. godine,  obilježava 105-godišnji jubilej. Ovaj stameni stogodišnjak danas predstavlja stabilnu i jaku humanitarnu organizacija ?ije javne kuhinje dnevno pripremaju na hiljade obroka za socijalno ugrožene gra?ane ove zemlje. „Merhamet“ najugroženijim kategorijama pruža besplatne zdravstvene usluge, brine o starim i iznemoglim licima, o povratnicima, RVI, šehidskim porodicama, pomaže školovanje povratni?ke djece obezbje?uju?i im stipendije. „Merhamet“ danas ?uva ljudsko dostojanstvo gra?ana na društvenim marginama, bez obzira na vjeru i naciju

Ugled „Merhameta“ odavno je prešao granice BiH. Njegovo dobro?instvo doseglo je do Somalije, Irana, Pakistana, Palestine, Indonezije, Turske, Sirije, Japana, Haitija, SAD-a.

Ove ?injenice trebali bi biti malo više svjesni i predstavnici bh. vlasti na svim niovima, s obzirom da „Merhamet“ ?ini mnogo na suzbijanju siromaštva i amortiziranju teškog socijalnog i ekonomskog stanja u zemlji i da je danas „Merhamet“ mnogim gra?anima BiH jedino uto?ište.

„Merhamet“ je za svoj rad tokom svoje stoljetne misije dobro?instva dobio brojna priznanja. Me?u njima su priznanje „Zalzni ljiljan sa Zlatnim vijencem“, priznanje Pape Ivana Pavla II, potom priznanje nekadašnjeg predsjednika Pakistana Perveza Mušarafa, kao i zahvalnicu vlasti Sjedinjenih Ameri?kih Država.

„Merhamet“ nastavlja svoju misiju dobro?instva u Bosni i Hercegovini i širom planete Zemlje jer kako je jednom napisao veliki bh. književnik, rahmetli Nedžad Ibrišimovi?, „Merhamet“ je naš vje?nik.  

 John Randle Jersey
Go to top