GLAS PROTIV ISLAMOFOBIJE, KAO I SVAKOG DRUGOG OBLIKA NEOFAŠIZMA

U želji da - u kontekstu aktuelne antislamske klime, generirane, prije svega, višegodišnjim dešavanjima na Bliskom i Srednjem istoku, kao i s tim u vezi, sve učestalijim terorističkim aktima – identifikuje i afirmiše položaj i ulogu Bošnjaka u savremenim demokratskim i, nadasve, evroatlantskim procesima u državama u kojima žive, Forum Bošnjaka Crne Gore, uz finansijsku podršku  Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda, organizovao je, 4.novembra 2017.godine raspravu na temu: „Bošnjaci i aktuelna antislamska klima“.

Na veoma posjećenom skupu, u sali Hotela “Ramada” u Podgorici, učesnici – profesori, akademici, vjerski poglavari, predstavnici NVO-sektora i drugi su o sve izraženijoj pojavi antiislamizma. Na skupu je govorio i predsjednik HO “Merhamet” MDD Hajrudin Šahić koji je naglasio da je trenutak kada se svi islamski intelektualci, ma gdje oni bili, moraju staviti u zaštitu digniteta islama kako antiislamska klima ne bi dosegla nesagledive razmjere.

- A sadašnja situacija i raspoloženje na Zapadu i u kršćanskom svijetu ide upravo u tom smjeru. I naše nečinjenje i izostanak naših adekvatnih odgovora mogu nahranjivati takvo raspoloženje - kazao je Šahić.

Kao predstavnik Bosne i Hercegovine, na skupu u Podgorici učestvovao je i predsjednik BZK “Preporod” prof. dr Senadin Lavić koji je imao veoma konstruktivnu diskusiju.

Cilj okruglog stola u Podgorici bio je, kako je nglašeno, da se, između ostalog, dodatno razjasni:

Da li se i u kojoj  mjeri može govoriti o antislamskom i, u tom kontekstu, i antibošnjačkom raspoloženju u Crnoj Gori i Regionu?

Šta bi sve mogli biti uzroci, eventualnom, negativnom raspoloženju?

Kako se, na najprimjereniji način, suprostaviti neosnovanim generalizacijama s timu vezi?

Uvodničari u raspravu na naznačenu temu su bili: prof.dr Senadin Lavić, prof.dr Sonja Tomović-Šundić, Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista i Enis ef. Burrdžović, pomoćnik za medije Risa Islamske zajednice Crne Gore. Moderatori rasprave bili su: Rifat Rastoder, Husein Tuzović i Amir Nurković.

U veoma sadržajnoj raspravi, učesnici skupa su ocijenili  da je:

U Evropi i  svijetu na sceni narastajuće antislamsko djelovanje u formi zloupotreba ili krivotvorenja izvornih islamskih vrijednosti. S jedne strane Islam se nudi, kao ideologija, a s druge se proglašava svojevrsnom platformom  terorizma  i, u tom kontekstu, govori, čak, i o, navodno, nezbježnom sukobu religija. A, u suštini, ne radi se ni o kakvom sukobu religije, već o dubokoj krizi kapitalizma, koja se pokušava zamagliti izmišljanjem neprijatelja  i reafirmacijom neofašizma čija su savremena  meta, ne samo muslimani, nego i sva građanska – multietnička, multivjerska i multinacionalna društva.

Sve je više i elemenata koji govore o sve izraženijem antiislamskom a, u tom kontekstu, i antibošnjačkom raspolženju i u Crnoj Gori, kao i Regionu.

I u Crnoj Gori je, naime, sve primjetnija praksa da se govori o “islamskom ekstremizmu”, o “radikalnom islamu”. Ponovo su sve  učestalije izjave, medijski i drugi komentari   ili novinski serijali, koji neodoljivo podsjećaju na one iz prvih devedesetih  sa „putovanja“ po Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Kosovu i slično. Ponovo se, naime, gotovo svuda i na svakom mjestu, uporno traže samo islamski ekstremisti, kao da ih među pripadnicima drugih vjera i nacija ne može ni biti. A ima ih, svakako, u svim vjerama i nacijama, i ako niti jedna od vjera ili nacija, nije, sama po sebi, njihovo ishodište,  ili, bar, nije prevashodno, da bi se po vjeri imenovali.   Ilustrativni su, u tom smislu, najsvježije izjave, kao i  medijski i drugi komentari,  i, posebno, komentari iole principijelniih stavova povodom skidanja pa, ponovnog, vraćanja hrišćanskog vjerskog  obilježja sa podgoričke Sahat kule, inače zadužbine jednog od svojevremenih ovdašnjih muslimanskih prvaka, Hadži-Hafis paše Osmanagića.

U svakom slučaju, radi se o tendenciji koju bi bi bilo veoma pogrešno  dalje zanemarivati.

Ovo tim prije što je Islam sastavni dio ovdašnjeg i ukupno – evropskog duhovnog i kulturološkog bića i identiteta;

Bošnjaci, pogotovo, sastavni su dio ovdašnjeg – i etničkog, i duhovnog, i kulturološkog,  bića i identiteta;

Sve balkanske države, kao i čitava Evropska unija su  tipično multivjerska, multikulturna i multinacionalna društva a Crna Gora je samo klasičan primjer u tom smislu.

Otuda, stabilnost svakog od ovdašnjih društava i država, kao i čitave Evropske unije, počiva upravo na stabilnosti tog i takvog – multietničkog, multivjerskog, multikulturalnog, multinacionalnog društvenog i državotvornog bića;

  

Uostalom, puna državnost makar savremene Crne Gore (od Drugog svjetskog rata, pa na ovamo) obnovljena je zahvaljujući, upravo,  tom i takvom državotvornom biću. Shodno istom, ona je i  ustavno pravno utemeljena kao država svih njenih gradjana, pa time i svih naroda koji čine njeno realno društveno i državotvorno biće. Riječju - ko, zaista, hoće iole objektivnije da vidi, jasno je da su – i prošlost, i sadašnjost, i budućnost svih ovdašnjih naroda toliko sudbinski isprepletani i povezani da je apsourd i pomišljati na mogućnost da ona može ponovo biti jednovjerska i jednonacionalna ili pak, po nekim projekcijama, dvonacionalna.

„Zbog toga, pozivamo sve nadležne državne i političke predstavnike,  sve poslenike javne riječi i, posebno, odgovorne u medijima da, uz najoštriju osudu svih mogućih ekstremizama, i, nadasve, svih zločina,  jednako odlučno dignemo glas i protiv islamofobije, kao i druge svake vjerske ili nacionalne kolektivizacije kojekakvih nedjela. Jer, niti jedna od vjera, kao ni bilo kakvo kulturološko ili nacionalno biće društva, u principu nije, po sebi, izvorište  bilo kakvog ekstremizam ili zločina.

Samtramo, takođe, da je za posebnu osudu najnoviji čin narušavanja  kulturno-istorjskog nasljeđa - ponovno, nasilno, pokrštavanje podgoričke Sahat kule,  tipično orjentalnog spomenika kulture i, nadasve, zadužbine jednog od ovdašnjih muslimanskih prvaka.

Pozivamo nadležne predstavnike Glavnog grada i države Crne Gore, kao i predstavnike  svih relevantnih političkih partija da, s tim u vezi, umjesto dosadašnjeg ćutanja i kalkulacija sa dnevno-političkim interesima, podrže inicijativu Mešihata Islamske zajednice Crne Gore – da se konačna odluka o saglasnosti, odnosno nesaglasnosti bilo kojeg – jednovjerskog obilježja sa izvornim izgledom i suštinom Sahat kule, zadužbine i zajedničkog spomenika kulture, prepusti odgovarajućoj stručnoj ekspertizi.

U protvnom,  Forum Bošnjaka Crne Gore će učiniti sve da o, eventualnoj, daljoj opstrukciji pravog rješenja obavijesti sve relevantne međunarodne institucije“, poručeno je skupa u Podgorici.. 

Go to top