GLAS PROTIV ISLAMOFOBIJE, KAO I SVAKOG DRUGOG OBLIKA NEOFAŠIZMA

U želji da - u kontekstu aktuelne antislamske klime, generirane, prije svega, višegodišnjim dešavanjima na Bliskom i Srednjem istoku, kao i s tim u vezi, sve u?estalijim teroristi?kim aktima – identifikuje i afirmiše položaj i ulogu Bošnjaka u savremenim demokratskim i, nadasve, evroatlantskim procesima u državama u kojima žive, Forum Bošnjaka Crne Gore, uz finansijsku podršku  Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i sloboda, organizovao je, 4.novembra 2017.godine raspravu na temu: „Bošnjaci i aktuelna antislamska klima“.

Na veoma posje?enom skupu, u sali Hotela “Ramada” u Podgorici, u?esnici – profesori, akademici, vjerski poglavari, predstavnici NVO-sektora i drugi su o sve izraženijoj pojavi antiislamizma. Na skupu je govorio i predsjednik HO “Merhamet” MDD Hajrudin Šahi? koji je naglasio da je trenutak kada se svi islamski intelektualci, ma gdje oni bili, moraju staviti u zaštitu digniteta islama kako antiislamska klima ne bi dosegla nesagledive razmjere.

- A sadašnja situacija i raspoloženje na Zapadu i u krš?anskom svijetu ide upravo u tom smjeru. I naše ne?injenje i izostanak naših adekvatnih odgovora mogu nahranjivati takvo raspoloženje - kazao je Šahi?.

Kao predstavnik Bosne i Hercegovine, na skupu u Podgorici u?estvovao je i predsjednik BZK “Preporod” prof. dr Senadin Lavi? koji je imao veoma konstruktivnu diskusiju.

Cilj okruglog stola u Podgorici bio je, kako je nglašeno, da se, izme?u ostalog, dodatno razjasni:

Da li se i u kojoj  mjeri može govoriti o antislamskom i, u tom kontekstu, i antibošnja?kom raspoloženju u Crnoj Gori i Regionu?

Šta bi sve mogli biti uzroci, eventualnom, negativnom raspoloženju?

Kako se, na najprimjereniji na?in, suprostaviti neosnovanim generalizacijama s timu vezi?

Uvodni?ari u raspravu na nazna?enu temu su bili: prof.dr Senadin Lavi?, prof.dr Sonja Tomovi?-Šundi?, Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista i Enis ef. Burrdžovi?, pomo?nik za medije Risa Islamske zajednice Crne Gore. Moderatori rasprave bili su: Rifat Rastoder, Husein Tuzovi? i Amir Nurkovi?.

U veoma sadržajnoj raspravi, u?esnici skupa su ocijenili  da je:

U Evropi i  svijetu na sceni narastaju?e antislamsko djelovanje u formi zloupotreba ili krivotvorenja izvornih islamskih vrijednosti. S jedne strane Islam se nudi, kao ideologija, a s druge se proglašava svojevrsnom platformom  terorizma  i, u tom kontekstu, govori, ?ak, i o, navodno, nezbježnom sukobu religija. A, u suštini, ne radi se ni o kakvom sukobu religije, ve? o dubokoj krizi kapitalizma, koja se pokušava zamagliti izmišljanjem neprijatelja  i reafirmacijom neofašizma ?ija su savremena  meta, ne samo muslimani, nego i sva gra?anska – multietni?ka, multivjerska i multinacionalna društva.

Sve je više i elemenata koji govore o sve izraženijem antiislamskom a, u tom kontekstu, i antibošnja?kom raspolženju i u Crnoj Gori, kao i Regionu.

I u Crnoj Gori je, naime, sve primjetnija praksa da se govori o “islamskom ekstremizmu”, o “radikalnom islamu”. Ponovo su sve  u?estalije izjave, medijski i drugi komentari   ili novinski serijali, koji neodoljivo podsje?aju na one iz prvih devedesetih  sa „putovanja“ po Sandžaku, Bosni i Hercegovini, Kosovu i sli?no. Ponovo se, naime, gotovo svuda i na svakom mjestu, uporno traže samo islamski ekstremisti, kao da ih me?u pripadnicima drugih vjera i nacija ne može ni biti. A ima ih, svakako, u svim vjerama i nacijama, i ako niti jedna od vjera ili nacija, nije, sama po sebi, njihovo ishodište,  ili, bar, nije prevashodno, da bi se po vjeri imenovali.   Ilustrativni su, u tom smislu, najsvježije izjave, kao i  medijski i drugi komentari,  i, posebno, komentari iole principijelniih stavova povodom skidanja pa, ponovnog, vra?anja hriš?anskog vjerskog  obilježja sa podgori?ke Sahat kule, ina?e zadužbine jednog od svojevremenih ovdašnjih muslimanskih prvaka, Hadži-Hafis paše Osmanagi?a.

U svakom slu?aju, radi se o tendenciji koju bi bi bilo veoma pogrešno  dalje zanemarivati.

Ovo tim prije što je Islam sastavni dio ovdašnjeg i ukupno – evropskog duhovnog i kulturološkog bi?a i identiteta;

Bošnjaci, pogotovo, sastavni su dio ovdašnjeg – i etni?kog, i duhovnog, i kulturološkog,  bi?a i identiteta;

Sve balkanske države, kao i ?itava Evropska unija su  tipi?no multivjerska, multikulturna i multinacionalna društva a Crna Gora je samo klasi?an primjer u tom smislu.

Otuda, stabilnost svakog od ovdašnjih društava i država, kao i ?itave Evropske unije, po?iva upravo na stabilnosti tog i takvog – multietni?kog, multivjerskog, multikulturalnog, multinacionalnog društvenog i državotvornog bi?a;

  

Uostalom, puna državnost makar savremene Crne Gore (od Drugog svjetskog rata, pa na ovamo) obnovljena je zahvaljuju?i, upravo,  tom i takvom državotvornom bi?u. Shodno istom, ona je i  ustavno pravno utemeljena kao država svih njenih gradjana, pa time i svih naroda koji ?ine njeno realno društveno i državotvorno bi?e. Rije?ju - ko, zaista, ho?e iole objektivnije da vidi, jasno je da su – i prošlost, i sadašnjost, i budu?nost svih ovdašnjih naroda toliko sudbinski isprepletani i povezani da je apsourd i pomišljati na mogu?nost da ona može ponovo biti jednovjerska i jednonacionalna ili pak, po nekim projekcijama, dvonacionalna.

„Zbog toga, pozivamo sve nadležne državne i politi?ke predstavnike,  sve poslenike javne rije?i i, posebno, odgovorne u medijima da, uz najoštriju osudu svih mogu?ih ekstremizama, i, nadasve, svih zlo?ina,  jednako odlu?no dignemo glas i protiv islamofobije, kao i druge svake vjerske ili nacionalne kolektivizacije kojekakvih nedjela. Jer, niti jedna od vjera, kao ni bilo kakvo kulturološko ili nacionalno bi?e društva, u principu nije, po sebi, izvorište  bilo kakvog ekstremizam ili zlo?ina.

Samtramo, tako?e, da je za posebnu osudu najnoviji ?in narušavanja  kulturno-istorjskog naslje?a - ponovno, nasilno, pokrštavanje podgori?ke Sahat kule,  tipi?no orjentalnog spomenika kulture i, nadasve, zadužbine jednog od ovdašnjih muslimanskih prvaka.

Pozivamo nadležne predstavnike Glavnog grada i države Crne Gore, kao i predstavnike  svih relevantnih politi?kih partija da, s tim u vezi, umjesto dosadašnjeg ?utanja i kalkulacija sa dnevno-politi?kim interesima, podrže inicijativu Mešihata Islamske zajednice Crne Gore – da se kona?na odluka o saglasnosti, odnosno nesaglasnosti bilo kojeg – jednovjerskog obilježja sa izvornim izgledom i suštinom Sahat kule, zadužbine i zajedni?kog spomenika kulture, prepusti odgovaraju?oj stru?noj ekspertizi.

U protvnom,  Forum Bošnjaka Crne Gore ?e u?initi sve da o, eventualnoj, daljoj opstrukciji pravog rješenja obavijesti sve relevantne me?unarodne institucije“, poru?eno je skupa u Podgorici.. 

 Alfred Morris Womens Jersey
Go to top