SVE?ANOM AKADEMIJOM U SARAJEVSKOJ VIJE?NICI OBILJEŽEN DAN BOŠNJAKA

SARAJEVO, 28. SEPTEMBRA - Prvi put nakon 120 godina, u prelijepom ambijentu sarajevske Vije?nice, uprili?ena je Sve?ana akademija povodom 28. septembra - Dana Bošnjaka. Organizacija akademije i manifestacije je rezultat saradnje triju krovnih bošnja?kih organizacija: Vije?a Kongresa bošnja?kih intelektualaca (VKBI), Bošnja?ke zajednice kulture „Preporod“ i Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“.

Podsjetimo, 28. septembra 1993. godine, drugog dana zasjedanja Prvog bošnja?kog sabora, usvojena je Deklaracija o vra?anju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv „Musliman“ zamijenjen nazivom „Bošnjak“.

Akademiji su prisustvovale brojne javne li?nosti iz politi?kog, kulturnog, vjerskog i uop?e javnog života BiH, kao i predstavnici brojnih bošnja?kih organizacija iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Albanije, a me?u njima su bili i sabornici koji su u?estvovali u Prvom bošnja?kom saboru 1993. godine.

Doma?i manifestacije bio je gradona?elnik Sarajeva Abdulah Skaka, a pokrovitelj je bio bošnja?ki ?lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi?.

Na sve?anoj akademiji, gostima su se obratili ?lanovi Organizacionog odbora i predsjednici tri krovne bošnja?ke organizacije prof. dr Nedžad Mulabegovi? (predsjednik Vije?a Kongresa bošnja?kih intelektualaca), doc. dr. sc Hajrudin Šahi? (predsjednik HO „Merhamet“ MDD), prof. dr Senadin Lavi? (predsjednik BZK „Preporod“), Timu Numi? (zamjenik predsjednika „Merhameta“ i ?lan Organizacionog odbora), kao i bošnjakih ?lan Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi? (u svojstvu pokrovitelja manifestacije).

Njihova izlaganja prenosimo u sjelosti:

PROF. DR NEDŽAD MULABEGOVI?: U BH. DRUŠTVU

ZAPOSTAVLJEN JE INSTITUT DIJALOGA I SAVJETOVANJA

Proces promocije nacionalnog indentiteta Bošnjaka je u toku. Promocija imena Bošnjaci, kao i bosanskog jezika je verifikovana rezultatima popisa stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, odnosno zvani?nom objavom rezultata 2015. godine. Nakon više od 120 godina, Bošnjaci kao narod, i de jure su vra?eni, putem EUROSTATA, na listu europskih naroda.

Nažalost, još uvijek postoje organizovane snage i projekti koji osporavaju i naziv našeg naroda i jezik kojim govorimo. To je, neosporno, razlog zbog koga je neophodno u narednom periodu raditi na promociji enciklopedijskih izdanja koja ?e na osnovu ?injenica prezentirati historijski kontinuitet, kulturu i tradiciju i sve ostale vrednote Bosne i bošnja?kog nacionalnog bi?a. To je najbolji na?in da se prošlost i sadašnjost bošnjaka približi drugima, ali i našim mladim generacijama. To ?e biti ujedno i argumentovana potvrda, nama dobro poznate ?injenice, da po geografskoj poziciji, historijskim, kulturološkim, tradicijskim karakteristikama pripadamo zajednici europskih naroda.

Drugi bitan projekat koji bi trebalo realizirati u narednom periodu, a od nacionalnog je zna?aja, je lingvisti?ka prezentacija, posebno završetak aktivnosti na kompletiranju Rije?nika bosanskog jezika.

Ova dva navedena, i niz drugih projekata od zna?aja za promociju bošnja?kog naroda, treba da budu predmet interesa i angažovanja bošnja?kih intelektualaca i odgovaraju?ih institucija.

U bosansko-hercegova?koj javnosti ?esto se polemiše o potrebi definisanja bošnja?ke nacionalne strategije. Smatramo da je ovo pitanje nepotrebno jer svi klju?ni i bitni interesi i ciljevi bošnja?kog naroda su apsolutno podudarni s interesima Bosne i Hercegovine. O?uvanje i promocija neovisnosti, me?unarodnog integriteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine su osnovni strateški cilj našeg naroda. Naravno, to podrazumijeva o?uvanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda i svih gra?ana Bosne i Hercegovine.

Mi smo pobornici razvoja Bosne i Hercegovine kao demokratske i sekularne države. Pristalice smo ubrzanja procesa euro-atlanskih integracija i ubrzavanja tog puta za uklju?ivanje u formalnu zajednicu Europske unije, kojoj Bosna i Hercegovina pripada.

Ubrzavanje procesa demokratizacije i istinska primjena principa vladavine prava i jednakosti za sve gra?ane Bosne i Hercegovine, i mogu?nost ostvarivanja tih prava na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, je tako?er jedan od naših bitnih ciljeva.

Bošnja?ki narod je kroz prošlost pokazao i dokazao da je opredijeljen za istinsku borbu protiv fašizma, šovinizma i svih drugih pokreta koji se suprostavalju promociji demokratije, ljudskih prava i sloboda i poštivanja civilizacijskih dostignu?a. Tako?er, pobornici smo borbe protiv terorizma, bez obzira odakle dolazio i kako se manifestovao. Ipak, moramo ukazati na istinu da terorizam ne može imati prefiks vjerskog, jer to niti jedna Sveta Knjiga ne propagira.

Dužni smo iskazati odre?ene stavove i po pitanjima za koja smatramo da su aktualna u datom momentu i koja se ne rješavaju na adekvatan na?in. Mora se iskazati nezadovoljstvo upravljanjem javnim dobrima i resursima u Bosni i Hercegovini od strane politi?kih elita.

Drugi aktualan problem je nepostojanje vizije kod politi?ara o relevantnim segmentima za brži i efikasniji razvoj Bosne i Hercegovine, odnosno bolju budu?nost, koju treba da obezbijedimo onima koji ?e nas naslijediti. Nedefinisane klju?ne strategije ekonomskog razvoja, odnos vlasti spram razvoja obrazovanja, posebno univerzitetskog, promoviranja nauke i struke, odnosa prema kulturi i umjetnosti, sportu, dakle onim segmentima koji su relevantni za promociju Bosne i Hercegovine i valorizaciju dosegnutog stepena demokratije treba da budu predmet, ne samo našeg interesovanja, nego i neposrednih aktivnosti onih koji odlu?uju. Realizacija pobrojanog podrazumijeva promociju stru?nosti i sposobnosti, a ne podobnosti i poslušnosti.

Smatramo za potrebno ista?i i neophodnost fokusiranja na razrješavanje društvene problematike i interesa gra?ana, u odnosu na aktualnu dominaciju li?nih, grupnih i strana?kih interesa koji su, nažalost, dominantni u našem društvu. Time bi se, po našem mišljenju ublažili i neutralisali neprestani sukobi na bošnja?koj i probosanskoj politi?koj sceni, te postizali bolji rezultati u stvaranju boljeg i kvalitetnijeg života za sve narode i gra?ane Bosne i Hercegovine, pa samim tim i za Bošnjake.

Smatramo da je u bosansko-hercegova?kom društvu zapostavljen institut dijaloga i institut savjetovanja, odnosno dogovora na širem društvenom planu kao efikasan demokratski metod izgradnje konsenzusa koji je neophodan za dalje iskorake u procesu demokratizacije društva, razvijanja i efikasnosti institucija, od lokalne samouprave, zaklju?no sa institucijama na nivou države Bosne i Hercegovine. Mi smo, i kao narod i kao gra?ani, spremni za dogovore, jer smo svjesni ?injenice da Bosna i Hercegovina svoj prosperitet i izvjesniju budu?nost može graditi samo zajedni?kom voljom svih naroda i gra?ana koji ovu zemlju smatraju svojom Domovinom.

U narednom periodu angažira?emo se, u okviru kapaciteta i mogu?nosti da kvalitetno uti?emo na neposredno povezivanje s bošnja?kom dijasporom, koja je neotu?ivi dio bošnja?kog nacionalnog bi?a, koja raspolaže sa enormnim resursima koji su, ne samo relevantni, nego i životno vezani za prosperitet Bošnjaka i Bosne i Hercegovine u cjelini. Zato nam je potrebno neposrednije vezivanje, kako u institucionalnom smislu, tako i u neposrednim aktivnostima na ekonomskom, obrazovnom, nau?nom, kulturnom, sportskom i svakom drugom nivou. Inicira?emo zajedni?ke projekte, s ciljem ostvarivanja boljih rezultata nego do sada, u pobrojanim segmentima djelovanja.

Kao što sam više puta istakao, neophodnost me?usobnog povezivanja, savjetovanja, dijaloga i dogovora, potrebna nam je kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i sa susjednim zemljama s kojima smo neposredno vezani i gdje žive Bošnjaci. Nastoja?emo da te veze i u narednom periodu dobiju na svome kvalitetu i efikasnosti u svim oblastima društvenog djelovanja.

Nažalost, odnos matice spram Bošnjaka koji žive u zemljama regiona, u prethodnom periodu, više je nego skroman, da ne kvalificiram nekim ozbiljnijim izrazom.

Krajnje je vrijeme da se krovne bošnja?ke organizacije, i projekti koji se kandidiraju, ozbiljno razmotre u institucijama države i njenim administrativnim jedinicama, jer dosadašnji odnos i podrška, to svi znamo, nije bila adekvatna.

Dijalog, kao osnova za razvijanje svih društvenih modaliteta saradnje, treba da bude zasnovan na me?usobnom uvažavanju, poštivanju i iskrenosti, uz prihvatanje svih relevantnih ?injenica iz naše neposredne prošlosti.

S našeg stanovišta, a to smo dužni javno iznijeti, ono o ?emu zaista ne želimo raspravljati, polemizirati, a kamo li pregovarati sa bilo kim,jer predstavljaju relevantne društvene, historijske i pravne istine, su:

Neupitnost cjelovitosti, nezavisnosti i me?unarodno-pravnog subjektiviteta države Bosne i Hercegovine;

Ravnopravnost svih naroda i gra?ana na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, odbijaju?i bilo kakvu unutarnju podjelu Države po etno-nacionalnom principu;

Neupitnost bošnja?kog identiteta i bosanskog jezika; i

Me?unarodno verifikovana istina o genocidu po?injenom nad Bošnjacima u periodu od 1992. do 1995. godine, koja podrazumijeva ne održivost unutarnjeg ure?enja, obzirom da je isto proizvedeno zlo?inom genocida i najtežim oblicima zlo?ina protiv ?ovje?nosti i me?unarodnog humanitarnog prava, što je po me?unarodnom pravu neprihvatljivo.

Gore pobrojane istine zagarantirane su svim me?unarodnim poveljama i konvencijama, i ne prihvatamo da se iste nama osporavaju u našoj Domovini i Državi.

 

DOC. DR. SCI HAJRUDIN ŠAHI?: VKBI, „MERHAMET“ I „PREPOROD“

?E RADITI NA AFIRMACIJI I ?UVANJU IDENTITETA BOŠNJAKA

Izražavam veliko poštovanje prema svim u?esnicima ve?erašnje Akademije. Teško je nekoga posebno izdvojiti, pa, ipak, ne mogu a da ne pomenem da su ve?eras sa nama u?esnici Prvog Bošnja?kog sabora održanog prije 24 godine. Oni su donijeli historijsku odluku o vra?anju povijesnog imena Bošnjak, koje je našem narodu nasilno oduzeto, a naš jezik nazvali su bosanskim jezikom. Ve?eras se svi zajedno prisje?amo tog historijski zna?ajnog datuma za sve Bošnjake u Bosni i Hercegovini i u svijetu.    

?ast i zadodoljstvo je da svim Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta ?estitam Dan Bošnjaka.

Mi s ponosom isti?emo da smo Bošnjaci, ali smo, prije svega, državljani Bosne i Hercegovine u kojoj ima dovoljno mjesta za sve narode koji žive u njoj i koji je nose u svojoj duši i svome srcu. Bosna i Hercegovina je nedjeljiva, bi?e i opsta?e kao država ravnopravnih naroda i gra?ana.

Zbog toga je nužno da mi Bošnjaci, ma gdje živjeli, na svakom polju djelovanja dobro istražimo uzroke našeg sadašnjeg stanja i da na odgovaraju?i na?in postupamo u budu?nosti.

Naša organizacija ?e za nepuna ?etiri mjeseca obilježiti 105 godina rada i postojanja.

Na Prvom Bošnja?kom saboru i „Merhamet“ je dao dragocjen doprinos. Njegova ideja i osje?aj dobro?instva me?u Bošnjacima ja?i su od namjera pojedinaca i grupa da ova organizacija nestane. Ne samo da smo odoljeli tim kampanjama i pokušajima kompromitacije, nego smo dokazali da je „Merhamet“ neophodna i bitna institucija bošnja?kog naroda, njegovog duhovnog, kulturnog i socijalnog života te snažna demonstracija osje?aja solidarnosti prema ?ovjeku u nevolji, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost.

Ono što „Merhamet“ razlikuje od ostalih humanitarnih organizacija jeste da našu pomo? ugroženim narodima širom svijeta uru?ujemo neposredno, bez posrednika, grade?i mostove prijateljstva, na na?in da smo do sada izgradili nekoliko obrazovnih institucija, prije svega u ime Bosne i Hercegovine, a potom i „Merhameta“.

Poznate su „Merhametove“ akcije u Somaliji, Afganistanu, Pakistanu, Siriji, Palestini, Turskoj, Nepalu, Japanu, Sjedinjenim Am,eri?kim Državama, a evo sada i u Mijanmaru.

„Merhamet“ ima dugogodišnje poslovne partnere i na istoku ina zapadu. Me?u njima su i: MCC iz Sjedinjenih Ameri?kih Država, „Crveni polumjesec“ Turske, ma?arska HIA, austrijska organizacija Diakone i njema?ki „Malteseri“.

Stav tri bošnja?ke organizacije, koje su uprili?ile ovaj zna?ajan skup, jeste da ?e održavati kontinuitet, ne samo obilježavanja Dana Bošnjaka, nego ?e raditi i na afirmaciji i ?uvanju identiteta Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i u inozemstvu.

 

PROF. DR. SENADIN LAVI?: NA POPISU 2013. GODINE BOŠNJACI SU

DEFINITIVNO ZAOKRUŽILI PROCES VRA?ANJA SVOGA POVIJESNOG IMENA

Prošle su 24 godine od 28. septembra 1993. kada su predstavnici bošnja?kog naroda donijeli teške i dalekosežne odluke. Govoriti o Bošnjacima i njihovim politi?kim odlukama zna?i, prije svega, govoriti o Bosni. Bosna je dugotraju?a evropska zemlja, banovina, kraljevina, sandžak, pašaluk, ejalet, corpus separatum, republika-država. Bosna je povijesno-politi?ka ?injenica koja se ne može potisnuti iz državnog postojanja.Njezin narod stotinama godina, iz stolje?a u stolje?e, naziva se Bossnani>Bošnjani, a od 15. stolje?a Bošnjaci. U 20. Stolje?u, to staro ime za narod Bosne sklanja se iz javne upotrebe i taj stari evropski narod pretvara se u religijsku skupinu koju jugoslavenski politi?ki sistemi karakteriziraju imenom muslimani. Drugi dio bosanskog naroda krajem 19. i u prvim decenijama 20. stolje?a podlegao je nacijskim ideologijama srpstva i hrvatstva i tako izabrao svoju politi?ku sudbinu. Nasrtljivi etnicizam i religijska isklju?ivost vodili su potiskivanju bosanstva i konstruiranju brojnih antibosanskih mitologema koje i danas razaraju?e djeluju.

U povijesti antibosanskih falsifikata pojavila se lažna tvrdnja koja se ?ula tokom cijelog 20. stolje?a, a ona je nametala neta?nu informaciju da Bosna nema svoj narod. Ta laž postala je toliko uvjerljiva da je Bosna postupno pretvorena u tehni?ko pitanje podjele izme?u Srbije i Hrvatske. Bosna, to trebamo naglasti, ima svoj povijesni i politi?ki narod isto kao Srbija i Hrvatska. Svi ljudi koji su živjeli i koji žive u Bosni, u prošlosti i sadašnjosti, ?ine njezin narod bez obzira iz koje su narodne grupe i religijske sljedbe.

U teškoj ratnoj 1993. godini Republika Bosna i Hercegovina bila je izložena otvorenoj dvostrukoj agresiji Miloševi?evog i Tu?manovog režima. Pred o?ima evropskih vlada srbijanski i hrvatski predsjednik, poslije dogovora u Kara?or?evu 1991., organizirali su i „u rukavicama“ provodili destrukciju bosanske države i genocid nad Bošnjacima. R. Karadži? i M. Boban bili su operativci na terenu koji su vjerno služili svojim gospodarima iz susjednih država. Tadeuš Mazovjecki je u Le Mond-u, od 30. oktobra 1992. godine, kao izvjestitelj o ratu u Bosni rekao da “etni?ko ?iš?enje” nije posljedica rata, nego je njegov cilj. Nekoliko mjeseci kasnije, ta?nije 2. maja 1993. godine, britanski premijer John Major napisao je pismo Douglasu Hoggu u kojem kaže:

„Sve dok se situacija u bivšoj Jugoslaviji ne smiri, mi moramo po svaku cijenu biti sigurni da se niti jednoj zemlji, koja se može smatrati 'muslimanskom' ne govori o politi?kim akcijama Zapada na ovom podru?ju, posebno vezano za Tursku. Iz tog razloga, neophodno je da se nastavi s prevarom Vance-Owenovim mirovnim razgovorima da bi se doga?ala kakva takva akcija sve dok Bosna i Hercegovina ne prestane postojati kao važe?a država, a njeno muslimansko stanovništvo se ne raseli iz svoje zemlje“.

Ovaj užasan stav britanskog premijera predstavlja bolan element surove realnosti antibosanske politike tog vremena. U Ženevi je u januaru 1993. godine objavljen Vance-Owenov plan za mir u Bosni. Plan je podrazumijevao etni?ku podjelu Republike Bosne i Hercegovine na kantone. To je bio stari projekt iz arsenala antibosanstva, a po kojemu u Bosni treba napraviti odvojene teritorije srpskog naroda i u nekom povoljnom povijesnom trenutku priklju?iti ih velikoj Srbiji. U tome je i Tu?man vidio šansu da se “podeblja” južni dio Hrvatske.

David Owen je sazvao novu mirovnu konferenciju u Atini 1. maja 1993. godine na kojoj su sudjelovali predstavnici bosanske Vlade i kvislinške skupine, a koje su po?eli nazivati “zara?ene strane” prema ženevskom scenariju.

Miloševi? i Tu?man pripremili su 1993. plan o Bosni kao uniji tri etni?ki odijeljene republike. U njemu je bila podmetnuta laž da se Bosna sastoji od tri konstitutivne republike za tri naroda, koje “konstituiraju” Bosnu preko svojih “povijesnih teritorija”. Taj plan su preuzeli medijatori Owen i Stoltenberg i ponudili ga Vladi Republike Bosne i Hercegovine.A to je bio jedan od razloga održavanja Sabora u Sarajevu 27. i 28. septembra. Pred bosanskim ljudima bile su dvije mogu?nosti: ili da prihvate uništenje – uniju tri republike ili da se nastave boriti za cjelovitu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Predsjednik Alija Izetbegovi? iskazao je vlastitu dilemu kazavši: “Preostao nam je izbor izme?u pravedog rata i nepravednog mira, a to je li?na drama za svakoga od nas.”

Drugog dana sabora, 28. septembra, usvojena je Deklaracija o vra?anju starog imena za narod. Deklaracijom kao izjavom o odlu?nosti da se “narodu vrati njegovo povijesno i narodno ime Bošnjaci”, Sabor je prekinuo višedecenijskotrajanje manipuliranja bošnja?kim imenom i time okon?ao identitetnu dramu oko prisiljavanja na opredjeljivanje i neopredjeljivanje. Vra?eno je staro ime narodu, povijesno ime Bošnjak. Akademik Muhamed Filipovi? tom prilikom je kazao:

„Mi smo, dakle, nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država i kao povijesni subjekt bila i jeste. To naše svojstvo nikoga ne isklju?uje iz sudjelovanja u tom naslije?u i njegovoj perpetuaciji, ali ne?e da bude žrtva parcijalnih odluka dijelova prvobitnog bošnja?kog naroda da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda“.

Parafrazirat ?u Aliju Isakovi?a: „Ne osje?am više nikakvu potrebu da bilo kome objašnjavam ime jednog starog evropskog naroda i njegovu odanost Bosni“.

Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustava Republike Bosne i Hercegovine u martu 1994. godine, ?lanom 7., obznanjena je promjena narodnog imena na osnovu volje Bošnjaka. Tamo stoji: “U Ustavu Republike Bosne i Hercegovine – Pre?iš?eni tekst, rije? 'Muslimani', u razli?itim padežima, zamjenjuje se rije?ju 'Bošnjaci', u odgovaraju?em padežu”. (Službeni list Republike Bosne i Hercegovine, 6. april 1994, broj 8, str. 114.)

Na popisu stanovništva 2013. godine Bošnjaci su definitivno zaokružili proces vra?anja i o?uvanja svoga povijesnog imena te tako okon?ali dugu agoniju. Preko 50% populacije države Bosne i Hercegovine izjasnilo se da mu je narodno ime Bošnjak, a preko 54% da govori bosanski jezik.

Prate?i današnje antibosanske procese vidi se da rat protiv Bosne nije stao i da je nastavljen drugim sredstvima – medijskim, obavještajnim, diplomatskim, ekonomskim. Bošnjaci se i dalje predstavljaju u ružnim slikama i prema njima se odnosi po orijentalisti?kom stereotipu o Drugom.

Savremena nauka nas u?i da moramo napustiti pervertiranu postavku, odnosno laž da je “Bosna jedna od srpskih zemalja”(M. Ekme?i?). Povelja Kulina bana iz 1189. godine nije spomenik srpskog jezika. Kralj Tvrtko I Kotromani? nije bio srpski kralj. Husein Gradaš?evi? proglašava 1831. godine autonomiju Bosne kao Bošnjak. Husaga ?iši? nije bio Srbin 1945–1946 kada je pitao za šestu baklju u grbu FNRJ, to jest za Bošnjake i Bosnu. Dakle, stvari koje u nauci prihvatamo kao društeno-povijesne ?injenice i dostignuta znanja stoje sasvim druga?ije od konstruiranih naracija koje su nam podmetnute kao najbesramnije laži.

Slavenski narodi Balkana moraju napustiti mitove iz 19. stolje?a i okrenuti se budu?nosti u kojoj ?e slobodne i nezavisne države osiguravati prosperitet svakom ?ovjeku, svim gra?anima. Naša je vizija da Balkan postane prostor mira i slobode u Evropskoj uniji.

Dejtonski mirovni sporazum bio je odli?no sredstvo da se zaustavi agresija srbijanskog režima na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ali danas mi ne možemo preko Dejtonskog sporazuma praviti državu zasnovanu na “tri plemena” pocijepanu religijom i antibosanskim politi?kim ideologijama. Bosna mora biti ono što jest, evropska država s ustavom u kojem su slobodni i ravnopravni gra?anivrhovna vrijednost.

?estitam svim Bošnjacima u Bosni i širom svijeta ovaj Dan.

 

BAKIR IZETBEGOVI?: BOŠNJACI SU VEZIVNO TKIVO BOSNE I HERCEGOVINE

Skup temeljnih vrijednosti i posebnosti jednoga naroda ?ini njegov identitet. To je definicija koja je u velikoj mjeri obilježila vremena intenzivnog formiranja nacije koja su iza nas, ali koja vrijedi i danas bez obzira na mobilnost i konstantno miješanje zajednica. Kazao je ovo bošnja?ki ?lan Predsjedništva BiH Bakir Izetbegovi? na po?etku svog obra?anja okupljenima na Sve?anoj akademiji povodom obilježavanja 28. septembra - Dana Bošnjaka.

Kako je istakao, kulture ve?ih naroda u odnosu na manje ?esto se pozivaju na dominatnu tradiciju, ta?nije na kontinuitet svojih vrijednosti, što bi ih trebalo ?initi privilegovanima u kontekstu me?unarodnih odnosa. Otuda svaki pokušaj jedne kulture da svoje vrijednosti nametne drugima, naj?eš?e onima za koje smatra da su proistekli iz nje same ili su njihove vrijednosti i osobenosti dio istoga spektra interesa, vodi pokušajima asimilacije i negacije drugog i druga?ijeg.

- Ime direktno korespondira sa suštinom. Ime nas odre?uje, ono izdvaja, definiše, ?uva sadržaj. I obratno – bezimenost vodi utapanju, asimilaciji, rasipanju i gubitku samosvjesnosti. Negiranje imena naroda i jezika jeste negiranje samog naroda - kazao je Izetbegovi?, te dodao da ?e stigma negacije nažalost tokom gotovo ?itavog 20. vijeka pratiti Bošnjake u kontekstu kreiranja i pozicioniranja nacionalnih identiteta u regiji Zapadnoga Balkana. Kako u periodu beskompromisnoga i rušila?kog unitarizma dinastije Kara?or?evi?a, tako i u periodu komunisti?ke jugoslovenske utopije.

- Po?etne erozije bošnja?kog nacionalnog bi?a, formiranog u stolje?ima srednjovjekovne bosanske države te djelimi?no integriranog i o?uvanog u periodu osmanske imperije, prepoznajemo u politi?kim, ideološkim i kulturološkim promjenama pokrenutim od strane Kraljevine Jugoslavije. Temeljni postulati na kojima i danas po?iva bosanskohercegova?ko društvo, suživot i tolerancija, bivaju pažljivo i postupno dezavuirani od strane novih gospodara Bosne - naglasio je Izetbegovi?, dodavši da je taj vjekovni civilizacijski obrazac egzistirao samo u okolnostima potpune ili barem ve?inske bošnja?ke politi?ke i kulturne ravnopravnosti.

- U svim drugim okolnostima, kako u vrijeme dinastije Kara?or?evi?a, tako i poslije, Bošnjaci ?e biti anatemisani kao relikt, dok ?e njihovi bogumilski korijeni koji su svoju kona?nu duhovnu formu pronašli u preuzetom islamu biti opovrgnuti i negirani - istaknuo je.

Izetbegovi? je kazao i kako se ve?inski bošnja?ka sredina sve do dinastije Kara?or?evi?a a potom i novojugoslovenske zajednice nije suštinski mijenjala i nastavila je egzistirati u svojim tradicionalnim okvirima, sa obi?ajima, baštinom i socijalnom hijerarhijom.

- Novi odnosi snaga i izmjenjena politi?ka stvarnost, koji su Bošnjake iz uloge ve?inske zajednice sveli na razinu ugrožene nacionalne manjine, doveli su do kulturne pa i duhovne krize ne samo kod Bošnjaka koji su bili prisiljeni funksionisati na potpuno druga?ijim obrascima, ve? cijele Bosne kao kulturno-historijskog prostora zasnovanoga na nacionalnoj i vjerskoj toleranciji - naglasio je Izetbegovi?. 

 Dodao je da je jedno sigurno: u svim periodima minimiziranja i poništavanja Bošnjaka kao autohtonoga i konstitutivnog naroda, Bosna i Hercegovina je bila gotovo nepostoje?a zemlja.

- Bošnjaci su vezivno tkivo Bosne i Hercegovine, a država Bosna i Hercegovina temelj i okvir opstanka Bošnjaka. Neprirodna, prevashodno politi?ka podjela Bosne i Hercegovine na banovine najbolji je primjer udara na egzistenciju Bošnjaka. Bošnjaci su novim ustavnim zahvatima svjesno i namjerno bili podijeljeni. Istiskivani su ka teritorijama van mati?ne zemlje, sa ciljem da vremenom budu pretvoreni u manjinu. Trebalo je da nestanu kao politi?ki i kulturni ?inilac, da im se zatre svijest o sebi kao o posebnom narodu, i sje?anje na viševjekovnu tradiciju o bosanskoj državnosti, posebnosti i autonomnosti - istaknuo je Izetbegovi?.

Kako je kazao, pored ustavno-pravnog poništavanja cjelovitosti bosansko-hercegova?kog kulturnog prostora, uslijedili su sistematski ataci i pokušaji rušenja i oduzimanja nezavisnosti Islamskoj vjerskoj zajednici, odnosno oduzimanja zemlje od bošnja?kih veleposjednika, kroz takozvane agrarne reforme.

- Cilj im je bio isti: poništiti Bošnjake kao politi?ku, socijalnu, vjersku, kulturno-jezi?ku posebnost, što ?e svoj kulminaciju doživjeti u godinama 1941-1945, u nizu užasnih i sistematskih zlo?ina, ali i u prvoj dekadi komunisti?ke vladavine koja je ustavom iz 1946. godine potpuno isklju?ila tadašnje muslimane iz ustavno-pravnoga okvira nove Jugoslavije.

Izjave vode?ih komunisti?kih prvaka poput Edwarda Kardelja koji je na zasjedanju u povodu donošenja Ustava Federativne narodne republike Jugoslavije iz 1946. rekao da "muslimani nisu i ne mogu biti nacija ve? samo etni?ka grupa“, odnosno Moše Pijade "da muslimani nemaju veze sa pitanjem narodnosti“, ili Milovana ?ilasa koji je poništio prethodno priznanje muslimana kao naroda, dogovoreno na Drugom zajedanju AVNOJ-a u Jajcu, jasno ocrtava budu?u poziciju Bošnjaka u okvirima nove Jugoslavije - rekao je Izetbegovi?, te dodao da ovi stavovi samo potvr?uju nastavak politike prema Bošnjacima koja je vladala izme?u dva rata, uz ?asni izuzetak Rodoljuba ?olakovi?a koji je sa ?u?enjem gledao na ponašanje muslimana-komunista iz rukovodstva Partije, smatraju?i "da odgovornost za izostavljanje muslimana iz Ustava 1946. snose upravo oni. Njima je predratni revolucionani put i udio u oslobodila?kom pokretu davao moralnu snagu da ustanu protiv toga“.

- "Mogli su i morali su", kaže Rodoljub ?olakovi?, "dovesti u pitanje takve stavove, otvoriti demokratski dijalog, podastrijeti argumente. Pa stupiti i u konfrontaciju ako treba". Nasre?u, bošnja?ki intelektualci poput Alije Isakovi?a, Enesa Durakovi?a, Muhameda Filipovi?a, Enesa Pelidije i Bakira Tanovi?a nikada nisu prihvatili tu nametnutu realnost i podani?ku šutnju - kazao je.

Izetbegovi? je naglasio da se borba za afirmaciju samosvojnosti Bošnjaka, uklju?uju?i i pravo na ime naroda i jezika nastavila u zemlji, ali i u inostranstvu od strane politi?ke emigracije predvo?ene Smailom Bali?em, Adilom Zulfikarpaši?em i Teufikom Velagi?em.

- Demokratskim promjenama iz 1990., a zatim i odbramebeno-oslobodila?kim ratom iz 1992–1995., u kojem je obnovljena nezavisnost države Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su stvorili mogu?nost za jedno od najzna?ajnijih okupljanja u njihovoj historiji, za Bošnja?ki sabor održan 27. i 28. septembra 1993. godine na kojem su vratili svoje ime, ime svog jezika i definisali politike koje ?e o?uvati jedinstvo BiH i omogu?iti postizanje mira - kazao je Izetbegovi?, te podsjetio da je, pored zna?ajnih odluka, Sabor na prijedlog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovi?a donio i jednu bitnu odredbu koje se trebamo podsjetiti.

- Citiram: "Da bi produžili i produbili posao potvr?ivanja vlastitoga narodnog bi?a, njegovog mjesta i zada?e u našoj zemlji i u svijetu u kojem živimo, na?in rada i stukture njegovih institucija, kao i pogleda na budu?nost našeg naroda i svih ljudi koji žive u našoj domovini, odlu?ujemo da Bošnja?ki sabor i ubudu?e radi kao mjesto okupljanja svih Bošnjaka na kojem ?e se u slobodi mišljenja, poštivanju razli?itih uvjerenja i uz maksimalnu kompetenciju i odgovornost razmatrati sva najvažnija pitanja života bošnja?kog naroda i naše države i utvr?ivati pravci naše nacionalne akcije". 
U proteklih par decenija Bošnjaci su prešli tegoban istorijski put vrijedan stolje?a. Pla?ena je ogromna cijena slobode, ali Bošnjaci su izborili poziciju politi?kog faktora bez kojeg nema kalkulacije ne samo u BiH ve? u cijelom regionu. Reafirmirali smo vlastiti identitet, vjeru i kulturu, vratili istorijsko ime naroda i jezika. Uz sve probleme, osporavanja i otpore, Bosna i Hercegovina je suverena, jedinstvena i samostalna država - naglasio je Izetbegovi?. 

Dodao je da je današnje prvo obilježavanje Dana Bošnjaka veoma je važno za dalji nastavak i punu realizaciju citirane odredbe.

- Nije dobro da Bošnjaci ve? ?etvrt stolje?a nisu osjetili potrebu za jednim kolektivnim preispitivanjem svoje politi?ke, kulturne, jezi?ke i socijalne agende bez ?ega nije mogu?e kvalitetno planirati nacionalne projekte u budu?nosti. Izrada kulturnih i obrazovnih platformi, smjena generacija, revizija postoje?ih dotrajalih programa rada i promišljanja vlastite pozicije u složenoj bosanskohercegova?koj zajednici naroda, sve su to nužni koraci koje treba napraviti promišljeno, i o kojima trebaju odlu?ivati sve bošnja?ke nacionalne organizacije uz aktivno u?eš?e islamske vjerske zajednice i relevantnih politi?kih subjekata.

Bošnja?ki sabor koji ?e biti održan idu?e godine je pravi momenat da se podvu?e crta pod ?etvrt vijeka života i borbe pod imenom Bošnjaci, najbolja prilika da se utvrdi ?injeni?no stanje, izvrši potrebna revizija, odrede jasni programski ciljevi te izabere rukovodstvo koje ?e ih u zadatim rokovima realizirati - rekao je Izetbegovi?, dodavši da Na takvim na?elima djeluju i postoje sve nacionalne zajednice u svijetu.

- Nema drugoga puta i druga?ijih riješenja. Tradicija je skup upornih ponavljanja i dobre organizacije. Kao engleski travnjaci ?ija nas ljepota jednostavnosti iznova zbunjuje. A mjera jednostavnosti je oduvijek ista. Treba ih kositi, zalivati, njegovati. I ?initi to uporno stotinama godina. ?estitam Vam Dan Bošnjaka uz uvjerenje da ?emo ga slaviti u kontinuitetu, u korist i na ponos cijele bosanskohercegova?ke zajednice - poru?io je Izetbegovi?.

   

 Timmy Jernigan Authentic Jersey
Go to top