PET GODINA OD SMRTI KNJIŽEVNIKA NEDŽADA IBRIŠIMOVI?A

Petnaestog septembra navršilo se pet godina od smrti jednog od najve?ih književnika Bosne i Hercegovine Nedžada Ibrišimovi?a. Ibrišimovi? je bio ?lan Savjeta HO „Merhamet“ MDD i jedan od dobitnika „Merhametove“ godišnje nagrade „Muradif ?ato“.

Nedžad Ibrišimovi?  je ro?en 20. oktobra 1940. u Sarajevu, gdje je i umro na današnji dan 15. septembra 2011. godine. Jedan je od najpoznatijih bh. književnika. U Žep?u je završio osnovnu školu. U Sarajevu je 1961. završio Školu za primijenjene umjetnosti, odsjek vajarstvo. Na studiju filozofije u Sarajevu diplomirao je 1977. godine.

Bio je ?lan Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao je deset samostalnih izložbi.

Bio je i predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, od 1993. do 2001. godine, a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni urednik ?asopisa za književnost "Život". Prevo?en je na ?eški, turski, albanski, engleski, francuski, španski, njema?ki, italijanski…

Nakon izlaska iz štampe njegovog romana "Vje?nik" (2005.), Društvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu. Roman "Vje?nik" je oborio sve rekorde prodaje u izdava?koj ku?i Svjetlost iz Sarajeva, uklju?uju?i i Selimovi?ev "Derviš i smrt". U januaru 2009. godine u izdanji IKD "Šahinpaši?" objavljeno je osmo izdanje "Vje?nika", a ukupan tiraž svih izdanja je 12.000 primjeraka.

I njegov roman “Ugursuz” preveden je na desetak svjetskih jezika. “Knjiga Adema Kahrimana”, nagra?ena je od Društva pisaca 1992. Roman “Bra?a i veziri” nagra?en je nagradom Izdava?kog preduze?a “Veselin Masleša” 1989. godine. Roman “Karabeg” dobio je nagradu ‘Svjetlosti’ 1996 godine.  ‘El-Hidrova knjiga’, je roman koji je objavljen 2011. godine. Iste godine, 15. septembra u Sarajevu Nedžad Ibrišimovi? umro je u 71. godini života. 

Nedžad Ibrišimovi? je svojim književnim opusom i izvanrednim ostvarenjima zaslužio  mjesto me?u najbojim bh. autorima, a mnogobrojna priznanja koja je dobio tokom svog života svjedo?anstva su o njegovoj stvarala?koj li?nosti. Njegovom smr?u BiH ostala bez velikog pisca, a “Merhamet” bez velikog prijatelja.

Nedžad Ibrišimovi? na obilježavanju 80. godišnjice "Merhameta", 1993. godine u Sarajevu

OVAKO JE GOVORIO NEDŽAD IBRIŠIMOVI?:

„MERHAMET“ JE NAŠ VJE?NIK

Kad jedan ?ovjek doživi dugovje?je, to i nije tako dobro. Narod bi rekao „kako je samo im'o obraza da tako dugo živi, nije ga stid“! A kad jedna institucija od zajedni?kog dobra ima nafaku pa dugo opstoji i živi, to je onda rje?a pojava od onog tamo insana što doživi duboku starost.

Zna?i, Bošnjak i može navršiti devedeset i neku, pa i stotu, al' se ništa ne može po Bošnjaku i u njegovo ime napraviti i prozvati, a da se brzo ne ulomi, propadne, sauliše.

Tako kad Bošnjaku kažeš da ima on svoj „Merhamet“, to mu zvoni u ušima kao na kratkim radiotalasima, a odzvanja još dugo njegova nevjerica. Može li onda Bošnjak da se raduje? Zna li on to? Umije li povjerovati? To i jest za nepovjerovat'! Prvo „muslimansko“, pa „dobrotvorno“, pa „društvo“!

Hajd' danas pa povjeruj da je nešto bilo, ostalo i bi?e „muslimansko!“ Prije ?eš povjerovati da je Bosna i Hercegovina jedna i jedina za sve narode i da ?e za deset godina biti prva evropska kulturna sila nego ovo!

Pa onda slijedi ono „dobrotvorno“. „Merhamet“ nam na jeziku, a u džepu guja. Baš kad o tome mislim, sjetim se rata i znam da se „Merhamet“ pokazao na djelu. Svak' je im'o nešto što je sva?ije. Danas je sva?ija sumnja u to da ima merhameta.

I tre?e je ono „društvo“! Imati „društvo“ izgleda mi nevjerovatnije i od onog „muslimanskog“ pa i „dobrotvornog“! Društvo je ozbiljna kategorija rezervirana za ozbiljan svijet, koji zna igrati po pravilima, gledati preda se i šutjeti. Baš sam iznena?en! Devedeset pet godina bošnja?ki narod ima svoje dobrotvorno društvo muslimanskog predznaka i još se zove „Merhamet“. Mašala! Ne mogu se ?udom na?uditi i ne mogu više biti obradovan doli tim saznanjem.

Mi imamo društvo što služi ljudima po univerzalnim principima islama. Mi imamo one koji daju, a ne?e da se zna da daju. Mi imamo, zna?i, mi smo. I ja sam radostan što sam dio ovoga društva koje zna da je njegovo samo ono što dadne. I možda je zato „Merhamet“ ovako dugovje?an. A volio bih, srce mi ište, da bude naš Vje?nik.

Pojam merhameta je nešto što se, na neki na?in, viteški i donkihotovski probija kroz ovaj svijet i kroz vrijeme u kojem mi danas živimo. Dok god u našem ?ovjeku i njegovoj duši bude postojala ta zakovana potreba za dobrotom i za pomaganjem drugih, postojat ?e i naš „Merhamet“.

(Ovaj tekst rahmetli Nedžad Ibrišimovi? napisao je povodom 25. godišnjice od obnavljanja rada Muslimanskog dobrotvornog društva "Merhamet")

 William Hayes Jersey
Go to top