Arhiva 2013 (100)

Humanitarna ogranizacija „Merhamet“ MDD očekuje da će se ovogodišnjom tradicionalnom akcijom „Kurban 2011./1432.“, koja se realizira posredstvom „Merhameta“ Australije, obezbijediti dovoljne količine kurbanskog mesa za nesmetan rad „Merhametovih“ javnih kuhinja širom BiH, kao i za kolektivne centre i socijalne ustanove.

- Imajući u vidu tešku humanitarnu situaciju u Somaliji, odlučili smo da svima onima koji uplate kurban u „Merhametu“ omogućimo da se odreknu jedne trećine kurbanskog mesa u korist gladnih u Somaliji. Sasvim je sigurno da će doći do povećanja troškova zbog transporta mesa od Australije do Somalije. Mi smo, ipak, odlučili da istrajemo u ovoj akciji, čime potvrđujemo našu solidarnost sa svima onima koji se nalaze u teškom materijalnom stanju - kazao je predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić.

Građani mogu uplatiti kurbane do 4. novembra u svim organizacionim jedinicama HO „Merhamet“ MDD širom BiH, radnim danima i subotom 8.00 od 17.00 sati.

 

Prenosimo tekst koji je objavio sedmičnik "Slobodna Bosna", u kojem su otkrivene malverzacije Osmana Pekarića i njegovih "kompanjona" koji se lažno predstavljaju, obmanjujući javnost, čime na ovaj način čine teško krivično djelo, a HO "Merhamet" MDD nanose nesagledivu štetu.

 

 

 

 

 

Ministrica Lejla Rešić podržala projekte bijeljinskog „Merhameta“




Ministrica uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srpske Lejla Rešić, na sastanku koji je održan u u petak, 14. oktobra u Bijeljini, podržala je projekte bijeljinskog „Merhameta“ i pohvalila rad i inventivnost njegove predsjednice Azre Medinić.
Ona je, zajedno sa svojim saradnicima i predstavnicima opštine Bijeljina, obećala pomoć „Merhametovim“ projektima koje je ocijenila znajačajnim za pobošljanje uslova povratnika, ali i za cjelokupnu lokalnu zajednicu.
Veoma konstruktivan i koristan sastanak ministrica Rešić i njeni saradnici održali su sa predsjednikom HO „Merhamet“ MDD Hajrudinom Šahićem, predsjednicom „Merhameta“ Bijeljine Azrom Medinić i predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice u tom gradu, na čelu sa glavnim imamom Samirom ef. Camićem.
Tokom razgovora u Mektebskom centru Medžlisa IZ Bijeljina, gdje su i prostorije bijeljinskog „Merhameta“, predstavljeni su novi projekti „Merhameta“.
Jedan od projekata, čiji je nosilac „Merhamet“ Bijeljine, u saradnji sa Medžlisom IZ Bijeljina, jeste edukacija ljudi i njihovo osposobljavanje za rad u privredi. Riječ je o jednogodišnjem projektu koji bi se finansirao iz sredstava IPA fondova za prekograničnu saradnju.
Kako je kazala Dijana Stevanović, politički oficir Evropske unije i veliki prijatelj „Merhmaeta“, partner u ovo projektu je beogradska kompanija „Manage““.
Govoreći o značaju ovog projekta, predsjednica „Merhameta“ Bijeljina Azra Medinić kazala je da je ovo početak velikih aktivnosti i podstrek za sve ostale projekte koji slijede. Ona je istakla veoma dobru saradnju sa ministricom Lejlom Rešić, ali i razumijevanje predstavnike opštine Bijeljine.
Samir ef. Camić, naglasio je da je riječ o multietničkom projektu koji će pomoći pospješivanju tolerancije među ljudima različitih nacionalnosti u Bijeljini, ali i poboljšanju uslova bošnjačkih povratnika u ovoj gradu.
Predstavnik Muftijstva tuzlanskog Muamer Zulkić istakao je kako je ovo primjer kako trebaju sarađivati vladin i nevladin sektor. On je poručio da „Merhamet“ u Bijeljini ima punu podršku Muftijstva tuzlanskog.
Predsjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić ocijenio je posjetu ministrice Lejle Rešić kao podršku nevladinom sektoru, prije svega „Merhametu“, kojem je cilj pomoći ljudima koji su u nevolji i koji žive u teškim materijalnim uslovima.
- Neophodno je da vlade na svim nioima prihvate nevladin sektor kao partnera - poručio je Šahić.
Ministrica Lejla Rešić pružila je bezrezervnu podršku i obećala pomoć drugom „Merhametovom“ projektu, čijom realizacijom će se poboljšati uslovi za rad bijeljinskog „Merhameta“ i koji će biti usmjeren na pomaganje djeci sa posebnim potrebama i njihovim porodicama koje žive u teškim uslovima.

Jednoglasna podrška predsjedniku, uposlenicima i aktivistima „Merhameta“

Članovi Upravnog odbora, Nadzornog odbora, Savjeta i Suda časti HO „Merhamet“ MDD, na zajedničkoj sjednici održanoj u srijedu 12. 10. 2011. godine, pružili su jednoglasnu i bezrezervnu podršku HO „Merhamet“ MDD, predsjedniku Društva Hajrudinu Šahiću, uposlenicima i aktivistima.
 
Podršku „Merhametu“ pružili su članovi Upravnog odbora prof. dr. Šahzija Dreca, prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, prof. Mensur Omerspahić, Sulejman Garib, prim. dr. Abdulkerim Fazlić, te Adil Pezerović, Šemsudin Kuljuh, Atif Spahić, i Omer Ivković, koji su ujedno i direktori regionalnih odbora HO „Merhamet“ MDD.
Podršku su pružili i potpredsjednik Savjeta, akademik Muhamed Filipović, i članovi Savjeta prof. dr. Faris Gavrankapetanović, Timur Numić, Ibrahim Hadžić, Ahmed Isaković i dirigent i profesor Emir Nuhanović, zatim član Nadzornog odbora Suad Berbić, kao i član Suda časti prof. Mensur Omerspahić.

„Merhametu“ je odato priznanje za izuzetne rezultate u BiH i svijetu koji su, kako je ocijenjeno, postignuti u veoma teškim uslovima rada.
Istovremeno je izražena zabrinutost zbog spore reakcije nadležnih organa na zloupotrebu imena „Merhamet“ od strane pojedinaca koji se lažno predstavljaju kao članovi takozvanog Saveza dobrotvornih društava „Merhamet“ i koji dovode u zabludu javnost i donatore HO „Merhamet“ MDD, čineći tako teško krivično djelo.
HO „Merhamet“ MDD poziva nadležne institucije da ovo krivično djelo konačno sankcionišu i da stanu ukraj neformalnoj grupi zbog čijeg djelovanja HO „Merhamet“ MDD trpi teške posljedice.

Jačanje saradnje „Merhameta“i novinske agencije ONASA

Predjednik HO „Merhamet“ MDD Hajrudin Šahić posjetio je sjedište novinske agencije ONASA u Sarajevu, gdje je razgovarao sa direktoricom te agencije Elvirom Begović i njenim saradnicima. Dogovoreno je pospješivanje saradnje između „Merhameta“ i agencije ONASA. Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić upoznao je predstavnike ONASE s radom „Merhameta“ i brojnim aktivnostima koje ova humanitarna organizacija provodi u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu.
- Značaj „Merhameta“ u društvu je ogroman i o tome bi javnost u BiH trebala više znati. Jedan od ciljeva „Merhameta“ je da razvija osjećaj solidarnosti kod mladih ljudi - kazao je Šahić.
Direktorica Begović podržala je rad „Merhameta“ i naglasila da međusobnu saradnju ove organizacije i agencije ONASA treba podići na viši nivo.
Predsjednik Šahić uručio je direktorici Begović prigodan poklon, knjigu Uzeira Bavčića „Merhamet 1913.-2003.“, kao i najnoviji bilten naše organizacije.


Nastojimo da pomognemo ljudima u nevolji i da ima sačuvam dostojanstvo

Mi sa svim nivoima vlasti u BiH želimo da budemo partneri, da zajednički radimo određene projekte koji imaju za cilj pomoć najosjetljivijim kategorijama stanovništva u BiH, odnosno osobama koje su dotakle socijalno dno. Nastojimo da kroz određene projekte ublažimo ovo teško socijalno-ekonomsko stanje u BiH, djelovanjem posredstvom „Merhametovih“ narodnih kuhinja i drugim vidovima pomoći

Razgovarala: Nevena ŠARENAC

Kako ocjenjujete podršku svih nivoa vlasti projektima HO "Merhamet" MDD?
- HO "Merhamet" MDD traži nikakvu sadaku u vidu finansijske pomoći kada su u pitanju režijski troškovi. Mi sa svim nivoima vlasti u BiH želimo da budemo partneri, da zajednički radimo određene projekte koji imaju za cilj pomoć najosjetljivijim kategorijama stanovništva u BiH, odnosno osobama koje su dotakle socijalno dno. Nastojimo da kroz određene projekte ublažimo ovo teško socijalno-ekonomsko stanje u BiH, djelovanjem posredstvom „Merhametovih“ narodnih kuhinja i drugim vidovima pomoći.
S tima u vezi, nastojimo da kroz određene projekte ovo teško socijalno-ekonomsko stanje u BiH ublažimo, djelovanjem „Merhameta“ putem narodnih kuhinja i putem drugih vidova pomoći, kao što su pomoć starim i iznemoglim osobama, učenicikma, stuidnetima, i socijalnim ustanovama…
Nastojimo da svakom ko nam se obrati pružimo određenu vsrtu pomoći, očekujući da imamo podršku od svih nivoa vlasti. Ako se izuzme Kanton Sarajevu, može se, nažalost, reći da podrška vlasti pomalo izostaje kada su u pitanju projekti „Merhametovih“ javnih kuhinja. Ona je više nego skromna. Ja se nadam da ćemo vrlo brzo napraviti reviziju saradnje sa organima vlasti i da ćemo im ponuditi nove, održive projekte. Ukoliko ne bude razumijevanja, vjerovatno će doći do korekcije u realizaciji određenih projekata „Merhameta“.
Kada se tiče vlasti na državnom nivou, moram kazati da od Vijeća ministara BiH već četiri godine „Merhamet“ nije dobio ni jednu marku. „Merhamet“ nije budžetski korisnik. Od pojedinih ministarstava dobivali smo određenu pomoć i to nakon našeg šetog, šestog ili desetog dopisa ili urgencije. Recimo, od 1. januara ove godine do danas od Vlade FBiH nismo dobili ni jedan KM,
iako smo se u više obraćali za podršku za rad javnih kuhinja. Nadamo se da će resorna ministarstva i Vlada FBIH imati razumijevanja za napore koje ulažemo za nesmetan rad naših kuhinja.
Kada se tiče kantonalnih i općinskih vlasti, tu ima određenog razumijevanja, ali je i to nedovoljno. Ipak, za realizaciju „Merhametovih“ projekata svaka je pomoć dobro došla. Uvijek ima prostora za bolju i uspješniju saradnju za dobrobit onih kojima je pomoć potrebna, a takvih je u BiH, nažalost, mnogo.
Koliko bi vlast trebala biti svjesna značaja „Merhameta“ i njegovih projekata kojima se poprilično ublažava teško materijalno stanje u ovoj zemlji?
- Svugdje u svijetu nevladin sektor ima veoma značajnu ulogu. Vlast bi trebala da pokreće inicijativu za realizaciju određenih projekata sa nevladinim sektorom, a kada se tiče humanitarnog sektora „Merhamet“ je vodeća organizacija u BiH. Umjesto vlasti, mi pokrećemo inicijative, ali mislim da vlast nema dovoljno razumijevanja, da nije svjesna uloge i značaja humanitarnih organizacija, pa ni uloge i značaja „Merhameta“. Da ima malo više razumijevanja, puno bi se više moglo pomoći ljudima kojima je pomoć itekako potrebna i daleko bi manje bilo građana u tekoj materijalnoj situaciji i socijalnim problemima. Vlast nije svjesna kolike napore „Merhamet“ ulaže i koliko pomaže vlastima da se amortizuje potojeće stanje.
Koji su to kapitalni projekti koje je "Merhamet" realizovao u proteklom periodu?
- Naš primarni cilj je da kroz realizaciju određenih projekata i animiranje naših donatora stvorimo pretpostavke da povratnici i korisnici naših usluga žive od svog vlastitog rada, kako bi i sami mogli pomoći sebi i svojim porodicama. Samim tim bi se smanjio i pritisak na humanitarne organizacije.
„Merhamet“ svage godine realizuje veliki broj projekata značajnih za pružanje pomoći ugroženim socijalnim kategorijama i to: po pitanju obrazovanja, zdravstvene zaštite, stipendiranja... Imamo značajne projekte vezane za proizvodnju hrane koji umnogome pomažu rad naših kuhinja. Jedan od najznačajnijih „Merhametovih“ projekata je akcija „Kurban“, koju organizujemo i ove godine. Ova akcija je toliko značajna jer se njome obezbjeđuju dovoljne količine mesa za nesmetano funkcionisanje tokom cijele godine. Da nije akcije „Kurban“, vrlo teško bi „Merhamet“ mogao funkcionisati. Ovako „Merhametove“ kuhinje imaju kvalitetne obroke i naši abonenti su veoma zadovoljni. Ja se nadam de će i ove, kao i pretnofnih godina biti uspješna akcija „Kurban“, koja je počela ovih dana, a trajat će do 4. novembra,.
Jedna od aktvnosti Vašeg društva je stipendiranje učenika i studenata slabijeg imovinskog stanja ili bez roditeljskog staranja. Koliko ste stipendija podijelili za ovu akademsku godinu?
- Za nas je veoma važan projekat obrazovanja i stipendiranja mladih ljudi čiji roditelji nemaju dovoljno finansijskih mogućnosti da bi školovali svoju djecu. Ovo se posebno odnosi na Republiku Srpsku, na djecu bošnjačkih povratnika. Nažalost, stanje je svakim danom teže kod povratnika u tom entitetu i mi nastoji da stipendiranjem pomognemo toj djeci da se školuju, da se obrazuju i da sutra grade svoju državu BiH po mjeri svih njenih građana.
Naši kriteriji za stipendiranje daleko su blaži u odnosu na kriterije ostalih. Riječ je, može se slobodno reći, o socijalnim kriterijima. Jedan od kriterija je uspjeh učenika, ali za nas je daleko važnije da porodici sa slabim primanjima koja ima troje ili četvoro djece pomognemo u njihovom školovanju. Naravno, bitno je da djeca dobro uče, ali je bitno da im se stvore uslovi da se oni mogu školovati, makar približni oslovi onima koje imaju njihovi ostali vršnjaci u RS i FBiH.
Ove godine smo, po tom pitanju, poduzeli određene aktivnosti, pa ćemo iz Fonda „Edah Bećirbegović“ stipendirati brojnu djecu iz RS, ali i FBiH. U akciju su se uključili svi članovi Upravnog odbora i uposlenici „Merhameta“ koji su preuzeli obavezu da tokom ove školske 2011./2011. stipendiraju po jedno dijete. Mi ćemo pozvati privredne i društvene subjekte da se uključe u ovu našu akciju, da je podrže kako bismo obuhvatili veći broj djece kojima je pomoć potrebna, a takvih je širom BiH izuzetno mnogo.
To je samo jedan segment pomoći „Merhameta“ mladima. U saradnji sa američkom humanitarnom organizacijom MCC, koja je „Merhametov“ partner već deset godina, godišnje podijelimo veliki broj školskog pribora djeci slabog imovnog stanja. To smo učinili i ove godine, a to ćemo, nadam se, činiti još dugo, sve dok MCC bude prisutan ovdje.
Jedan od važnih projekata je pružanje medicinske pomoći starim i iznemoglim osobama putem naših patronažnih službi.
Ja se nadam da će i ovaj projekat naići na razumijevanje organa vlasti na svim nivoima i da će ovaj projekat zaživjeti na prostoru cijele države BiH. Ovaj projekat je već implementiran u većim centrima. U najskorije vrijeme, ukoliko se stvore pretpostavke, ući ćemo i u implementaciju na svim prostorima BiH.
Kako ocjenjujete saradnju Vašeg društva i drugih dobrotvornih društava u BiH?
- Uvijek sa izuzetnim poštovanjem iznosimo tu činjenicu da „Merhamet“ od 1992. godine sve do danas ima izuzetnu saradnju sa humanitarnim organizacijama „Caritas“, La Benevolencija“ i „Dobrotvor“. Ta saradnja se ogleda kroz određene aktivnosti, kroz analizu zajedničkih projekata. Svake godine se organizuju međunarodne konferencije koje tretiraju važna socijalna pitanja, kao što su siromaštvo, prosjačenje i neka druga važna pitanja koja su važna sa aspekta humanitarnog djelovanja. I ove godine ove četiri vodeće humanitarne organizacije u BiH zajedno će obilježiti Međunarodni dan volontera.
Imamo dobru saradnju i sa drugim humanitarnim oranizacijama, a posebno ističem saradnju sa našim patrnerima iz Turske, „Crvenim polumjesecom“, sa MCC-jem iz SAD. Dakle, želimo da sarađujemo sa svim organizacijama koje imaju slične djelatnosti kao „Merhamet“. Nemamo nikakvih predrasuda zašto se neka organizacija zove ovako ili onako. Bitno je da imamo dobre i korektne odnose i da se oni temelje na principima koji se temelje na Statutu „Merhameta“.
"Merhamet" je otvorio narodne kuhinje u nekoliko većih bh. gradova. S obzirom da su potrebe za narodnim kuhinjama svakim danom sve veće, da li planirate otvaranje novih u drugim bh. gradovima?
- Jedan od najvažnijih projekata „Merhameta“ su naše kuhinje. Nažalost, situacija je takva. „Merhamet“ svakodnevno podijeli oko 10.000 obroka socijalno ugroženom stanovništvu na prostoru cijele BiH. Svakim danom ima sve više zahtjeva za uključivanje u „Merhametove“ kuhinje. Nažalost, mi nemamo dovoljno uslova, ni sredstava, a taj problem ne razumije dovoljno aktuelna vlast. Prema tome, nastojimo i borimo se svim snagama da održavamo i ovaj broj od 10.000 obroka dnevno u našim kuhinjama. Izdaci su orgomni, a razumijevanja od naših vlasti nema dovoljno.
Nastojimo da voće i povrće sa naših imanja u Zavidovićima usmjerimo u naše kuhinje i da obrok bude što kvalitetniji. U tome uspijevamo i ja se nadam da su naši korisnici zadovoljni kvalitetom hrane i menijem u „Merhametovim“ kuhinjama. Uostalom, naši abonenti svakoga dana pokazuju znak poštovanja prema našem osoblju koje radi u kuhinjama i koje ulaže ogromne napore da sve kuhinje normalno funkcionišu i da svaki dan bez problema mogu računati na jedan, odnosno, dva obroka koji im, nažalost, u ovom trenutku život znače.
Rijetko koristim da priliku da kažem da „Merhamet“ ne pomaže samo Bošnjake. Od 1991. godine, kada smo obnovili rad, pa sve do danas „Merhamet“ nikada nije pitao kako se zove. Ko god od „Merhameta“ traži pomoć mi mu pomognemo, u skladu s našim mogućnostima. Mi čovjeka gledamo kao čovjeka, kao individuu koja se nalazi u teškom socijalnom stanju i nastojimo da mu pomognemo onoliko koliko možemo i da mu sačuvamo dostojanstvo. I to je prioritet i pravilo koje važi i koje će važiti dok postoji „Merhamet“.
„Merhamet“ je, u saradnji sa Turskom, najavio akciju pomoći narodu Somalije. Koje ste konkretne korake poduzeli po tom pitanju?
- Prije svega, moram sa zadovoljstvom naglasiti da „Merhamet“ ima izuzeto dobru, konkretnu i kvalitetnu saradnju sa Turskom. Imamo dobru saradnju sa „Crvenim polumjesecom“ sa kojim smo radili određene projekte i s čime smo više nego zadovoljni. Imamo dobru saradnju i sa Turskom razvojnom agencijom (TIKA), s kojom smo realizovali određene projekte. I naši korisnici i mi smo zahvalni narodu Turske, turskoj vladi i tusrkim humaniratnim organizacijama koje su nam i prije pomagali i koji su i dalje, sporedstvom „Merhameta“, nastavile pružati pomoć svim građanima BiH koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.
Uspostavili smo kontakte sa vodećim humaintarnim organizacijama da „Merhamet“ svoju pomoć posredstvom tih organizacija uputi narodu Somalije.
Takođe, „Merhamet“ ima jako dobru saradnju i sa turskom vladom i prilikom nedavne posjete ministra vanjskih poslova Ahmetom Davotuloum (Davutoglu) ta saradnja je potvđena i nagoviješteno je da će „Merhamet“ i dalje imati važnu podršku u svim projektima koje realizujemo u BiH i izvan nje. Turska vlada poštuje i podržava ono što „Merhamet“ radi i drago nam je da je tako, drago nam je da ima institucija izvan BiH koje vrednuju, cijene i poštuju ono što mi radimo. Nažalost, kada se tiče naše zemlje i naših vlasti, ne bi se moglo reći da je situacija takva, ali ovo je naša realnost. Imponuje nam kada nam ministar vanjskih poslova jedne od vodećih zemalja svijeta kaže da prati, cijeni i poštuje ono što „Merhamet“ radi, te da će podržati svaki projekat za koji „Merhamet“ aplicira u Turskoj.
Dakle, to je ono što nam daje snagu. Bilo bi dobro da imamo veću podršku i od svoje drže za napore kojer ulažemo i cilju ublažavanja teškog socijalnog stanja u BiH, kao i aktivnosti koje imamo izvan granica BiH. No, bez obzira na sve, „Merhamet“ je vodeća humanitarna oprhanizacija u BiH i mi ćemo nastojati da to i opravdamo. Nismo najveća organizacija zato što mi to želimo da budemo, nego smo najveći zbog naših djela, zbog svega onoga što smo uradili svih ovih godina i što sada radimo, zbog rezultata koje postižemo ne samo u BiH, nego i širom svijeta. Organizovali smo velike međunarodne akcije u Afganistanu, Indoneziji, Somaliji, Americi, Pakistanu, Japanu, Libiji... I na taj način smo osvjetlali obraz svojoj državi BiH.
Da je podrška naše države jača, imali bismo snažniji zamah u onome što radimo. Ali to nas neće spriječiti da pomognemo čovjeku kojemu je pomoć potrebna, bez obzira bio on u Sarajevu, Banjaluci, Doboju, Mostaru ili bilo kojem drugom kraju naše zemlje ili izvan BiH. Uzimajući u obzir sve ono što naša organizacija radi na cijelom prostoru BiH u suzbijanju siromaštva, „Merhamet“ se s pravom može smatrati, kako je to neko već kazao, socijalnim stubom ne samo Bošnjaka, nego i države BiH.
Koji su budući prioriteti „Merhameta“?
- Naš prioritet je da postojeće projekte održimo i da iznalazimo mogućnosti za nove projekte, da vršimo stalnu edukaciju naših ljudi, naših kadrova, da pratimo sve savremene trendove kada su u pitanju humanitarne organizacije u Evropi i svijetu. Posebno ističemo da je veliki broj intelektualaca, ubinverzitetskih profesora, ljekara, pravnika, ekonomista i akademika uključen u strukture djelovanja „Merhameta“, što našoj organizaciji daje dodatnu snagu i težinu.
Isrtovremeno, cilj nam je da pratimo i da se uključujemo u te trendove, isto tako da radimo na animiranju mladih ljudi i njihovom uključivanju u aktnivnosti „Merhameta“. Želimo da javnosti približimo rad „Merhameta“ posredstvom naših internih medija i razvojanjem saradnje sa sredstvima javnog informisanja. „Merhamet“, u skladu sa zakonskim propisima, vrši kontrolu finanijskog i materijalnog poslovanja posredstvom certificiranih revizorskih kuća već od 2005. godine, iako kao humanitarna organizacija nije zakonom ovezna to raditi, jer za zakonistost rada odgovara Skupštini Društva. Svi dosadašnji izvještraji revizorskle kuće o radu „Merhameta“ su pozitivni. „Merhamet“ će i dalje nastojati da svim svojim kapacitetima radi na poboljšanju uslova i cilju pružanja pomoć najugroženijem stanovništvu BiH.

Trećina kurbana iz Australije donirat će se narodu Somalije

Upravni odbor HO „Merhamet“ MDD donio je odluku da se i ove godine organizira klanje kurbana u Australiji. Kurbansko meso namijenjeno je za „Merhametove“ kuhinje i socijalne ustanove u BiH.

Zbog teške situacije u Somaliji, „Merhamet“ će iz ovog kontigenta izdvojiti određene količine kurbanskog mesa za gladni narod Somalije. Građanima će se omogućiti da prilikom uplate kurbana, koja je već počela, jednu trećinu kurbana doniraju za Somaliju.

Uplata kurbana trajat će do 4. novembra.

Za više informacija možete se obratiti na sljedeće brojeve telefona:

- Sjedište Društva u Sarajevu: 033/236-527

- Regionalni odbor Sarajevo: 033/526-101

- Regionalni odbor Zenica: 032/402-510

- Regionalni odbor Bihać: 037/311-728

- Regionalni odbor Mostar: 061/371-869

- Regionalni odbor Tuzla: 035/252-149

- Regionalni odbor Banja Luka: 051/211-479, 212-206

- Regionalni odbor Maglaj: 032/603-202

- Regionalni odbor Travnik: 030/512 169

- Regionalni odbor Goražde: 034/200-634

„Merhamet“ je socijalni 
stub bošnjačkog naroda

Bošnjaci su iz rata izašli sa četiri jaka stuba: politički, intelektualni, vjerski (Islamska zajednica) i socijalni stub koji je zastupao „Merhamet“. Onda su počeli udari na te stubove. Sve ono što valja kod Bošnjaka bilo je na udaru. Napadnut je i „Merhamet“ i Islamska zajednica, ali ja duboko vjerujem da ćemo ovu krizu prebroditi. „Merhamet“ je kroz historiju pokazao svoj obraz i, ovakav kakav je, ima veoma značajnu ulogu u muslimanskom društvu i on je odlično obavlja. Zato mu čestitam

Razgovarao: Ruždija ADŽOVIĆ

Postača ne može niko glumiti

Hadži hafiz Ismet ef. Spahić, naibu-reis Islamske zajednice u BiH, u intervjuu za naš bilten kazao je da je teško u jednom razgovoru kazati koliki je značaj ramazana za muslimane u čitavom svijetu, pogotovo za Bošnjake. Hadži hafiz Ismet ef. Spahić naglašavada je ramazan
vrlo značajan mjesec u kojem obnavljamo i učvršujemo svoj iman.
- To je mjesec u kome uspostavljamo vezu jedni s drugima. Ta su druženja, čak, nezamjenjiva. Naime, ramazan ima za cilj da zaista obnovi i učvrsti iman kod vjernika, da obnovi islamsku solidarnost među ljudima jer tada ljudi prvi put osjete šta je glad i pokušavaju da taj osjećaj svog srca prenesu u praksi. I nije nikakvo čudo što, pored redovne sadake, postoje i obavezna davanja uz ramazan, to su zekat i sadekatul-fitr.

Značaj posta

Ja sam imao običaj da kažem „da nije ramazana, ne bi bilo islama“. O značaju posta najbolje kaže Kur'an: „O vjernici, propisan vam je post …da bi se učvrstili i obnovili vjeru.“. Naime, post je, kao ibadet, vezan za čovjeka. Svi Božiji poslanici imali su post kao ibadet jer on je nezamjenjiv u odgoju čovjeka. Bog kontroliše sve, ali je post, kao ibadet, jedini ibadet kojega Bog kontroliše. Zato je rekao: „Post pripada Meni i Ja ću za njega posebnu nagradu da dajem“.
Sve pripada Bogu. Mi možemo glumiti i klanjača i učača, ali postača ne može niko glumiti. Post se mora izvršiti lično.
Uvaženi hadži hafize, ramazan je i mjesec kada čovjek kontroliše svoje strasti, nagone. Koliko su strasti, odnosno nagoni, opasni kada čovjek ne zna ili ne može da ih kontroliše?
- Kada je Bog stvorio čovjeka, pa mu dao razum, na prvo pitanje: „Ko sam Ja, a ko si ti?“ čojek je odgovorio: „Ti si Stvoritelj, a ja sam rob“. Razum to prihvata. A kada je Bog čovjeku dao strast i nagon, pa kada Mu je postavio pitanje „Ko je ko?“, čovjek je odgovorio: Ja sam ja, a Ti si Ti“.
Naime, strast u čovjeku je vrlo opasna. Poslanik, a.s., rekao je: „Čuvaj se strasti, jer ona čovjeka čini slijepim i gluhim i njemim“. Kada strast nadvlada čovjeka, nemamo čovjeka. Onda imamo opasnu zvijer koja zna da planira zlo. A to je vrlo opasno jer niko u prirodi nema razum, osim čovjeka. I niko u prirodi ne zna planirati zlo, osim čovjeka.
Zato Kur'an kaže: “Ako se budete odali strasti, onda ste kao zvijeri i gori od zvijeri“. A post je ibadet koji u čovjeku ubija upravo strast, nagon jer on sebe kontroliše, maltene, 24 sata. Čovjek žedan, upeklo sunce avgustovsko, ali nema piti vode. Sam sebi kaže: „Čekaj čovječe, kada top pukne i kada se kandili upale, onda ćemo se napiti vode“.
Zato o značaju posta i ramazana ima mnogo toga da se kaže. Međutim, neke strane su vrlo značajne za „ubijanje“ strasti i nagona. Odgoj čovjeka, zatim socijalna komponenta u čovjeku (da čovjek shvati šta je glad i da pruži ruku gladnom), te društvena komponenta u čovjeku (da poveže čovjeka, jer je čovjek društveno biće). Dakle, ta tri elementa su vrlo značajna: odgojni, socijalni i društveni.

Bošnjaci razjedinjeni

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer ef. Zukorlić, na manifestaciji „Lastavica“, pozvao je Bošnjake u BiH, ali i u regionu da prestanu sa podjelama na nacionalni i islamski identitet, na regionalne podjele, na podjele po gradovima, pa i mahalama. Koliko su takvi pozivi zaista potrebni i koliko ste zadovoljni jedinstvom Bošnjaka muslimana u današnjim vremenima kada je islamofobija uzela velikog maha?
- Što se tiče nas Bošnjaka, mogli bismo biti mnogo više jedinstveni, fali nam to jer smo razjedinjeni. Vidite samo koliko imamo političkih stranaka. Nema potrebe da u jednom bošnjačkom tijelu bude nekoliko centara moći. Bili bismo zadovoljniji da smo jedinstveniji, da smo bliži jedan drugom. Ne mislim ni da treba biti unitarizam i da postoji samo jedna stranka. Ali nisam ni za to da bude tri Bošnjaka, a pet stranaka. Nemamo potrebe za tako nešto. Bošnjaci u Bosni i Hercegovini trebali bi imati najviše dvije stranke da bi mogli napredovati.
I muslimani čitavog svijeta su pomalo razjedinjeni. U zadnje vrijeme se osjeća djelovanje Turske na popravljanju jedinstva muslimana. Turska pokušava da nešto uradi i ona ima dobro političko rukovodstvo. Rade puno i na socijalnom planu. Turski premijer Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) prvi je otišao u Somaliju. Svijet očito ne osjeća glad, pa nema ni osjećaja da pomogne gladnom.
Dakle, ramazan ima jednu značajnu ulogu, a to je da pokuša da nas zbliži, da se približimo jedan drugom, da osjetimo jedan drugog i da živimo jedan za drugog. Jer vrlo je bitna ona hadiska poslovica gdje Poslanik kaže: „Nisi musliman ako legneš sit, a komšija gladan“. A mi još uvijek vidimo da ljudi kopaju po kontejnerima. Na jednoj strani imamo ogromno bogatstvo kod pojedinaca, na drugoj strani neki nemaju šta da jedu. Ramazan je trebao da probudi tu socijalnu stranu u nama, da se povežemo, da osjetimo jedan drugoga.
Ali mi Bošnjaci, da bismo opstali na ovom prostoru moramo biti jedinstveniji i bolji i povezaniji. Bruka je da do danas nemamo vlast. Tome su kumovali i Bošnjaci, jer su se kod glasanja podijelili.



Hadži hafiz Ismet ef. Spahić: Da nije ramazana, ne bi bilo islama


Rezervne države

Upravo Bošnjacima najmanje odgovara postojeće stanje, u kojem nema jasno definirane vlasti na državnom nivou, što samo ide u prilog onima bi željeli da unište i podijele državu Bosnu i Hercegovinu?
- Slažem se. Ovi drugi imaju rezervne države, pa se mogu osloniti na njih. Bošnjaci nemaju rezervne države. Oni imaju sasmo jednu državu - Bosnu i Hercegovinu. I ne znam kako se ne opamete i osvijeste i da grade tu svoju državu. Nažalost, Bošnjaci nisu svjesni svoje situacije. Nemamo lidera. Odlaskom rahmetli Alije Izetbegovića mi smo izgubili lidera. Nemamo čovjeka koji zna da misli, da zajedničku potrebu stavi u jedan interes i da nas okupi oko sebe.
Kako, u tom kontekstu, ocjenjujete ulogu HO „Merhamet“ MDD danas i u najtežim vremenima po Bošnjake u Bosni i Hercegovini?
- „Merhamet“ je uvijek imao značajnu ulogu kod muslimana, od njenog osnivanja. „Merhamet“ je osnovao reis Džemaludin ef. Čaušević koji je, inače, bio svijetla tačka u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini. I danas „Merhamet“ ima jako značajnu ulogu. Dosta je još uvijek gladnih. „Merhametove“ kuhinje hrane mnogo gladnih ljudi. „Merhamet“ bi trebao da „pokrije“ tu socijalnu stranu kod Bošnjaka. Nastranu političko rukovodstvo, vjersko rukovodstvo, ali „Merhamet“ je socijalna strana, socijalni stub bošnjačkog naroda i nije čudo što je bio na udaru.
I „Merhamet“ je bio na udaru, kao što je to bila i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini. Sve ono što valja kod Bošnjaka bilo je na udaru. Pet-šest godina Federalna televizija je „lupala“ po Islamskoj zajednici. „Oplela“ je i po „Merhametu“, jer je našla plaćenike koji su za nju govorili. To su katastrofalne stvari koje se Bošnjacima dešavaju, a ne bi smjele da se dešavaju.
Kako komentirate čestu konstataciju uglednih ljudi i bošnjačkih intelektualaca da je „Merhamet“, nakon Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, jedan od glavnih stubova bošnjačkog naroda, makar kada se radi o socijalnoj dimenziji i opstanku?
- Ta socijalna komponenta je veoma značajan kod „Merhameta“. Bošnjaci su iz rata izašli sa četiri jaka stuba: politički (vrlo jak), intelektualni (vrlo jak i gdje su redovi bili zbijeni), vjerski (Islamska zajednica u BiH) i socijalni stub koji je zastupao „Merhamet“. Onda su počeli udari na te stubove. Ti su stubovi počeli da se urušavaju, oni su pocijepani. Politički stub je razjedinjen i nema više ni na mapi političkog jedinstva. Šute, nemaju snagu koju bi trebali da imaju.
Napadnut je i „Merhamet“. Trebalo ga je, što kažu, spustiti na zemlju. Islamska zajednica u BiH je napadnuta. Ali, eto ja duboko vjerujem da ćemo uvu krizu prebroditi. „Merhamet“ je već prebrodio. „Merhamet“ je kroz historiju pokazao svoj obraz i ne mogu mu ništa.
„Merhamet“, ovakav kakav je, ima veoma značajnu ulogu u muslimanskom društvu koju on, po mojoj ocjeni, odlično obavlja. Zato mu čestitam!

Otkidanje od zalogaja

Reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić podsjetio je u bajramskoj hutbi da je “srce našeg čovjeka plemenito i da je naša vjera uvijek bila poticaj da brinemo jedan za drugoga, jer drugog puta nema”, te poručio “da svaki musliman Bošnjak bude odgovoran za drugog muslimana Bošnjaka u radosti i žalosti, u zdravlju i bolesti, u imetku i neimaštini”. Šta solidarnost, dobročinstvo, milosrđe i međusobno pomaganje znači u životu muslimana. Jesu li danas muslimani u BiH na visini zadatka kada je u pitanju solidarnost ili bogati zaboravljaju na siromašne?
- Da budem iskren, oni koji razumiju gladne nemaju dovoljno sredstava ni za sebe. Oni koji imaju sredstva, ne razumiju glad. One koji primaju po pet-šest hiljada maraka mjesečno, poslanike u skupštini ili ministre, ne interesuju gladni. Neki dan bio je u posjeti demobilisani borac koji mi je kazao da na birou nema djece naših političara. Svi su zaposleni, svi imaju dobre plate. Pored toga što babo ima dobra primanja, imaju i njegova djeca. Ali neće se desiti u nekakvim hairli akcijama da su oni prvi, da pomažu. Vrlo rijetki će se tu naći. A običan čovjek, vjernik bi pomogao, ali ne može.
Kada vodimo neku akciju nemamo velikih priloga, od 100.000 ili 200.000, nego su to, uglavnom, prihodi od pet-šest, stotinu ili najviše dvjesta maraka. I to običan čovjek, vjernik otkida od svog zalogaja. Ovi „veliki“ bi trebalo da malo više probude svoju svijest, da pruže ruku, jer oni to mogu. Šta će nam pružiti ruku penzioner koji prima 300 ili 400 maraka kada ni njemu ne može biti. Ali onaj koji mjesečno primi pet-šest hiljada maraka može pružiti ruku i pomoći onome kome je pomoć potrebna. Nažalost, takvi neće da pružaju ruku. Zato penzioner ili radnik sa malim primanjima pružaju ruku i upravo takvi pomažu sve te naše akcije.
Mi smo imali sergiju za Somaliju po našim džamijama od gotovo 400.000. To je do sada gotovo najviša naša sergija. To su obični vjernici, praznih džepova, ali ne žale da pomognu gladnog u Somaliji. U tim parama nema para od ovih „velikana“, jer se oni ne nalaze po džamijama.
Hoćete reći da jedino običan čovjek ne zaboravlja glad i muke kroz koje je prošao tokom agresije na našu zemlju i da se zbog toga solidariše sa onima koji danas prolaze kroz iste probleme?
- Običan čovjek je iznio sve na svojim leđima. I borbu za oslobođenje Bosne iznijeli su najobičniji ljudi. Tu je i „Merhamet“ pomogao. Ja dobro znam kada je „Merhamet“ hranio izbjeglice u Medresi, kada je hranio borce koji nisu imali šta jesti, nego dođu u „Merhamet“ ili u Medresu, pa opet odu na svoje linije. I neko je pitao gdje je to potrošeno. Oni koji su postavljali takva pitanja su, moram reći, zločinci našeg naroda.

Islamska zajednica i „Merhamet“
moraju međusobno da se pomažu

Kako ocjenjujete odnos Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i „Merhameta“. Mislite li da je saradnja adekvatna značaju ovih institucija za bošnjački narod ili smatrate da bi saradnja mogla biti još bolja i konkretnija?
- Mi smo u Glavnom odboru „Merhameta“ dugo vremena imali našeg predstavnika. Mislim da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i „Merhamet“ moraju da nastave saradnju koju su do sada imali, da se međusobno pomažu i da jedan drugom pružaju podršku. „Merhamet“ zaslužuje podršku, a Islamska zajednica, pogotovo, zaslužuje da ima podršku Bošnjaka. „Merhamet“ i Islamska zajednica i imaju podršku Bošnjaka. Jedino pojedinci pušu u tuđa jedra, ali to su pojedinci koji nisu toliko značajni.
„Merhamet“ mora imati podršku u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, jer je davanje vjersko. Ako čovjek ne daje u ime Boga, onda od toga nema ništa. Ako daje u ime Boga, onda ima i nagradu i prosperitet. Zato Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini podržava „Merhamet“ i treba da ga podrži u tim nastojanjima, posebno danas jer je sve više gladnih i sve je više ljudi koji po konterjnerima kopaju i traže hranu.

Naša solidarnost treba biti
velika u svakom momentu

Šta biste poručili onima koji se gladnih sjete samo tokom mubarek mjeseca ramazana, a tokom čitanje godine zaboravljaju na njih i na solidarnost?
- Naša solidarnost mora biti velika u svakom momentu, a posebno solidarnost mora biti velika uz ramazan ili Bajram kako ne bismo ostavili ni jednog čovjeka da ne osjeti slast ramazana ili Bajrama. Da mu ne pomutimo njegovo raspoloženje zato što on nema. Zato, nije ni čudo što su davanja uz ramazan određena upravo da čovjek osjeti slast ramazana, da ima i on da iftari kao ostali, da osjeti slat Bajrama kao ostali i da i on bajramuje kao ostali.
Naime, tu su naši ljudi, obični vjernici na velikoj svijesti. Oni, zaista, pomažu. Od njih ne možemo očekivati velike akcije. Oni ne mogu, što kažu, veliki komad odlomiti od sebe. Ali s ovim malim komadima oni, zaista, pomažu. I pošto ih ima dosta, nekada i ti mali komadi postaju veliki. Zato, odajem puno priznanje našem običnom čovjeku.
Odajem priznanje i „Merhametu“ koji, isto tako, zna voditi značajne akcije. Molim Boga da pomogne svim tim ljudima koji pomažu druge. Molim Boga da nam da snage da ustrajemo i da zbijemo naše redove, da musliman bude pravi musliman i da, kako kaže Poslanik, ne zanoći sit, ako mu je komšija gladan i dok ne poželi svom bratu ono što sebi želi.
Musliman mora biti musliman, ne samo u imenu i priči, nego i u praksi, u životu.

 
To je svrha ibadeta - da vas zbliži jednog s drugim. To je bila svrha i ovog posta. Na koncu, to je i svrha vjere. Da bi čovjek bio čovjek, treba mu vjera. Veliki francuski mislilac Volter kaže: „Kada ne bi bilo vjere, trebalo bi je izmisliti da bi čovjek bio čovjek“.

Sjednica Upravnog odbora HO „Merhamet“ MDD

Kreće akcija prikupljanja pomoći za narod Somalije 

Akcija prikupljanja pomoći za Somaliju trajaće do kraja oktobra, a odvijat će se posredstvom regionalnih odbora i o dbora „Merhameta“ u inostranstvu


Upravni odbor HO „Merhamet“ MDD, na sjednici održanoj 14. septembra, potvrdio je odluku o pokretanju humanitarnje akcije „Pomoć narodu Afrike“ (Somalija), koja će se odvijati posredstvom regionalnih odbora i odbora „Merhameta“ u inostranstvu.
Prikupljanje pomoći za ugrožene građane Somalije bit će uobičajena. Naime, pomoć se može uplatiti na sljedeći žiro-račun:
- Vakufska banka d.d. Sarajevo, broj 1601 120000002395
- Poziv na broj 1601 120000035278 (za uplatu u KM)
- Poziv na broj 1601 120000035084 (za uplate u EUR)
Pomoć ugroženom narodu Somalije može se uplatiti i pozivom na humanitarni broj 090 292 001, a vrijednost poziva je 3,00 KM, kao i posredstvom „Merhametovih kasa koje će biti postavljene u svim većim gradovima BiH, odnosno u tržnim centrima.
Razmatrana je i mogućnost da se, u saradnji sa ministarstvima zdravstva FBiH i kantona i kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Zenici, upute timovi naših ljekara u Somaliji, za šta postoji načelna spremnost direktora pomenutih kliničkih centara.
Potpredsjednik „Merhameta“ dr. Abdulkerim Fazlić zadužen je da upozna resorne ministre s našom inicijativom, kako bi se moglo planirati učešće ljekara iz naše zemlje u ovoj akciji.
Razmatrana je i mogućnost da se, uz podršku privatnih bh. preduzetnika, avionom iz Sarajevu u Somaliju transportuju lijekovi, dječija hrana i sredstva za higijenu.
Akcija prikupljanja pomoći za Somaliju trajaće do kraja oktobra, a njome će koordinirati prof. dr. Ćazim Hadžimejlić.
Upravni odbor „Merhameta“ razmatrao je i mogućnost pokretanja akcije za prikupljanje pomoći narodu Libije. Ovu akciju bi koordinirao Regionalni odbora „Merhameta“ Sarajevo, na čelu sa Munibom Bujakom. Sve aktivnosti će se koordinirati sa ambasadorom BiH u Libiji, gospodinom Ferhatom Šetom. Dr. Abdulkerim Fazlić zadužen je da upozna resorne ministre i sa ovom inicijativom, kako bi se moglo planirati učešće bh. ljekara u ovoj akciji.
Upravni odbor „Merhameta“ usvojio je izvještaj o aktivnostima naše organizacije u okviru obilježavanja 16. godišnjice genocida u Srebrenici. Ocijenjeno je kako je evidentno da je „Merhamet“ i ove, kao i ranijih godina, uložio napore da iz vlastitih sredstava da doprinos obilježavanju godišnjice genocida na Bošnjacima Srebrenice.
Članovi Upravnog odbora i direktori regionalnih centara „Merhameta“ izrazili su žaljenje što su putem pojedinih sredstava informisanja iznijete dezinformacije o provedenim akcijama logističke podrške RO „Merhameta“ Tuzla.

Antrfile

Stipendiranje djece povratnika u RS
i djece siromašnih porodica u FBiH

Na prijedlog komisije, UO „Merhameta“ usvojio je pravilnik o dodjeli stipendija učenicima osnovnih i srednjih škola za školsku 2011./2012. godinu iz Fonda „Edah Bećirbegović“, koji je osnovao „Merhamet“. Usvojena je i odluka o raspisivanju konkursa za dodjelu tih stipendija.
Komisija je predložila Upravnom odboru da kriteriji za dodjelu stipendija budu prilagođeni socijalnom stanju povratničkih porodica u Republici Srpskoj, kao i socijalno ugroženih porodica u Federaciji BiH.
Prema informacijama „Merhameta“, veći broj djece povratnika Bošnjaka u RS zbog teškog materijalnog stanja ne pohađa osnovnu, pogotovo srednju školu. Zbog toga će, kako je odlučeno, 70 posto stipendija biti izdvojeno za povratničku djecu u RS, a 30 posto za djecu slabog materijalnog stanja u FBiH. Konkurs će se raspisati u narednih 15 dana.
Pohvalna je činjenica da su članovi Upravnog odbora, koji inače ne dobijaju nikakavu naknadu za svoj rad, izrazili želju da stipendijaru po jedno dijete. Ovoj ideji pridružio se i određeni broj uposlenika „Merhameta“. Nadamo se da ćemo na ovaj način da podstaknemo i druge i da će i drugi u BiH slijediti naš primjer.

KOMENTAR Ublažavanje posljedica najteže humanitarne krize

Somalijci umiru od gladi, savjest svijeta na ispitu

Dužnost svakog od nas da se angažiramo i svojim prilogom pomognemo da makar malo ublažimo tešku situaciju ljudi koji su ostavljeni na kraju svijeta da umiru od gladi. Sreća nikome neće doći od onih koji su u izobilju, nego upravo od onih koji i sami znaju šta je siromaštvo i glad


Piše: Akademik Muhamed Filipović

Somalija je zemlja koja se nalazi na istočnoj obali Afrike i naslanja se, s jedne strane, na Etiopsku visoravan, a, s druge, na Adenski zaliv. Taj dio kontinenta naziva se Rog Afrike i sastoji se od uskog obalnog pojasa i većim dijelom od visoravni koja se penje do 2000 metara nadmorske visine i ulazi u Etiopsku visoravan i gorje. Zemlja je oskudna, u njoj vlada tropska klima, a stanovništvo se bavi stočarstvom i poljoprivredom, koliko mu to dopuštaju česte suše.
Somalija je naseljena pripadnicima nekoliko naroda hamitske grane, izmiješanih sa Habešima i Arapima i pripadnicima nekih drugih plemenskih skupina Afrike, a u većini su muslimani.

Pokrivač nebrige

Budući da ima veoma važan strateški položaj, Somalija je oduvijek bila predmet apetita okolnih država, a u novije vrijeme kolonijalnih sila, prije svega Italije, pod čijom je okupacijom bila duže vremena, a zatim Engleske, a od 1960. godinje bila je proglašena za teritoriju pod starateljstvom OUN, uz direktnu upravu Italije.
Somalija broji oko 3.000.000 stanovnika koji žive od oskudne poljoprivrede. Danas je ta zemlja, uz svu navodnu brigu OUN i zapadnih zemalja, u katastrofičnom stanju, što nije čudo jer se slično događa sa svim zemljama o kojima su brigu preuzele zapadne sile. Na nju je primijenjena stara metoda kolonijalista, a to je da se u situacijama kada se mora priznati neovisnost nekadašnje kolonije, ili zavisne zemlje, u njoj izazove rasna, plemenska, nacionalna, jezička ili neka druga vrsta sukoba i netrpeljivosti, a zatim se preduzimaju akcije smirivanja stanja putem intervencije ekonomskim i političkim sredstvima, ili silom, već prema tome o kakvim se pojavama u određenoj zemlji radi. Danas se kao najčešći razlog uzima djelovanje tzv. terorista koje opravdava svaku vrstu nasilne akcije prema stanovnicima u takvim zemljama.
Ipak, u ovom momentu političke prilike i kaos koji vlada u Somaliji nisu u fokusu interesa, osobito našeg i posebno jedne humanitarne organizacije kakva je „Merhamet“, nego je to velika glad koja u toj zemlji kronično vlada, a prošle i ove godine juzela je katastrofične razmjere i ima strašne posljedice za tamošnje ljude.
Kada kažemo da ljudi masovno umiru od gladi, u slučaju Somalije to više nije metafora i literarna fraza, nego opis stvarnog stanja koje je svakim danom sve gore. Tamo ljudi, a što je najgore djeca, odista masovno umiru od gladi i to na očigled cijelog svijeta. To što se zbiva sa ljudima u Somaliji, a za što oni ne snose nikakvu krivicu, ni direktnu ni posrednu, jeste izazov za čovječanstvo i sud na kojem se mjeri stanje humaniteta i stvarne brige današnjeg svijeta za najteže oblike ljudske nesreće i patnje.
A šta nam činjenice govore o našem današnjem svijetu, kada se radi o njegovom odnosu prema ovakvim problemima? Govore nam o tome kako je briga za ljude u Somaliji, ili uopće u Africi, briga za one koji od gladi umiru ne zbog toga što neće da rade, ili što su zaokupljeni nekim drugim poslovima, nego zbog toga što trpe posljedice stanja proizvedenih, u najvećoj mjeri, onim što čini razvijeni svijet (klimatske i političke promjene) i ona briga koju taj razvijeni svijet pokazuje za situaciju ljudi u Europi i Americi izvan svake usporedbe. Briga za gladne i umiruće Somalijce prepuštena je pojedinim altruistima, humanistima i nejakim organizacijama i sasvim je palijativna i svodi se na učinke koji nikako ne mogu riješiti problem, ali mogu služiti kao pokrivač nebrige, jer ipak se nešto čini, dok je briga za stanje Europljana i drugih ljudi koji pripadaju zoni razvijenog svijeta bijelih ljudi, sasvim drugog karaktera.
Svijet, kao što je Amerika ili Europska unija, brine se uveliko o tome da se pokriju deficiti nastali zbog prekomjerne potrošnje u tim zemljama, da se nadoknadi ono što su ti ljudi pojeli i utrošili, a nisu zaradili, na što se troše hiljade milijardi dolara i eura, dok se samo sitniš troši da bi se pomoglo onima koji ne, samo da nisu ništa i ničije potrošili, nego nemaju ni od kuda, čak ni za održavanje golih života.
Kada normalan čovjek uzme u obzir činjenicu, nedavno objavljenu, da se, primjera radi, u Americi dvostruko više dobre kvalitetne hrane baci nego što se konzumira, da je slično i u Europi, te da ta količina hrane, koju razvijeni narodi uništavaju zbog preobilja, može da ishrani oko milijardu i pol ljudi, tada tek vidi razmjere nepravde i jedan od glavnih uzroka kronične gladi u nerazvijenim zemljama koje to nisu zbog svojih stanovnika nego, upravo, zbog toga što su stoljećima držane u stanju nerazvijenosti zbog koristi onih zemalja, uglavnom kolonijalnih, koje su razvoj omogućile pljačkajući kolonije.
Tako 900 miliona ljudi iz razvijenih zemalja baci hranu koja bi mogla da pruži dobru ishranu za milijardu i 800 miliona ljudi, a upravo je toliko ljudi u svijetu izloženo totalnoj, kroničnoj ili povremenoj gladi, sa svim posljedicama koje ta glad donosi za te ljude.

Obaveze na merhamet

Da su mjerila i odnosi prema problemima ljudi Afrike i drugih nerazvijenih krajeva zemaljske kugle i onima koje imaju stanovnici razvijenih zemalja dijametralno suprotni govore mnoge činjenice iz prošlosti i našeg vremena. Kad je, na primjer, gradnjom Berlinskog zida dovedeno u pitanju adekvatno snabdijevanje Nijemaca u Zapadnom Berlinu, tada su zapadne zemlje smjesta reagirale i organizirale „Zračni most“ i avionima svakodnevno dopremale u Berlin sve što je bilo potrebno da se život tamošnjih milion i više ljudi održi na nivou na kojem je bio i u ostalim dijelovima Njemačke. Danas nema nikakvog „Zračnog mosta“ za spas umiruće djece u Somaliji, Afganistanu i drugim zemljama i krajevima svijeta u kojima vladaju prilike koje su proizvedene kao dio svjetske politike i odlukama drugih, a ne tih naroda, a oni trpe posljedice, a to što oni trpe nikoga ne zamina osim mali broj entuzijasta.
Ovo je sve nužno znati da bismo shvatili da je ono u što se ljudi u siromašnim zemljama mogu odista uzdati samo solidarnost, koja potiče iz shvatanja i razumijevanja svijeta kakvog je Allah dž.š. stvorio, a to je svijet za sve ljude, a ne samo za neke, iz djelovanja ljudske prirode i obaveze na merahmet, kao dokaz ljudskosti i vjerovanja i da svijesti o tome da ako mi ne budemo čuli glas gladnih danas i sami ćemo, vjerovatno, dočekati dane kad ćemo biti gladni, a niko neće čuti naše vapaje.
Stoga je dužnost svakog od nas da se angažiramo i svojim prilogom pomognemo da makar malo ublažimo tešku situaciju ljudi koji su ostavljeni na kraju svijeta da umiru od gladi, dok se neki guše u izobilju svake vrste. Sreća nikome neće doći od onih koji su u izobilju, nego upravo od onih koji i sami znaju šta je siromaštvo i glad.

Stranica 7 od 8
Go to top